Ne možete biti globalni igrač bez profesionalnog vodstva

Što američka diploma znači za hrvatske studente? – Smith: Kada neka kompanija ili državna agencija vidi da imate diplomu KSB-a, zna da ste dobro obrazovani zahvaljujući visokokvalitetnom programu škole. Mislim da će to pomoći u napredovanju u karijeri. – Venkataramanan: Međunarodno priznata diploma mnogim će studentima omogućiti lakše zapošljavanje, pogotovo kada Hrvatska uđe u EU, jer će možda neke institucije u EU tražiti akreditiranu diplomu međunarodnog tijela. A mi smo akreditirani i globalno prepoznati.

A zašto se odabrali baš Hrvatsku za svog partnera? – Smith: Ovdje smo od 2003., kada je u partnerstvu s KSB-om osnovan IGBS Zagreb, jer volimo pomagati društvu u razvoju. To je i dio misije sveučilišta: pomoći u transformaciji ljudi, društva i organizacija kroz poslovno obrazovanje. Postoji li bolja mogućnost za to nego uči u društvu u kojem možete nešto promijeniti?

Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju s IGBS-om? – Smith: Jako smo zadovoljni. Dijeli naše vrijednosti u poduzetništvu, željan je isprobavati nove ideje i programe. To je ono što tražimo u partnerstvu.

Suradnje s mnogim sveučilištima diljem svijeta. Planirate li se i dalje širiti? – Venkataramanan: Cilj nam je postati što više globalno sveučilište. Vjerujemo da državnim sveučilištima globalno širenje postaje lakše ako ste partner s institucijama kao što je IGBS. Baš razgovaramo da dovedemo u Hrvatsku neke studente i partnere iz Indije i Amerike. Nije to samo jednosmjerna ulica. Govorimo studentima da moraju poznavati ostatak svijeta kako bi svoj biznis učinili uspješnijim. – Smith: Studenti iz Indije htjeli su iskustvo izvan Indije i prošle smo godine njih i profesore s KSB-a doveli u Makedoniju na dva tjedna. Tri škole smo spojili i to razmišljamo napraviti i u Hrvatskoj sljedeće godine.

Neke međunarodne škole ne prilagođavaju program lokalnim potrebama i prenošeni znanje ne uzimaju u obzir da je u usporedbi s SAD-om ili nekom drugom razvijenom europskom zemljom hrvatska ekonomija drugačija. – Smith: Prilagođavamo program tako da odgovara potrebama regije. Kad radite s drugim partnerskim školama u drugim dijelovima svijeta, morate pitati žele li razvijati općeniti ili onaj koji više odgovara njihovim potrebama. Primjerice, u Koreji Vlada želi da zemlja postane više globalna tako da je program dizajniran da pomogne menadžerima da razmišljaju globalno. – Venkataramanan: Oko 60 posto programa je svugdje isto, ali to su neki temeljni biznisa. Ostatak je prilagođen lokalnom okruženju.

Pretpostavljam da studenti s IGBS-a imaju bolje mogućnosti i da su konkurentniji na tržištu rada. Mislite da tržište i kompanije to prepoznaju? – Smith: Svakako su bolje pripremljeni, i zbog programa, i profesora. Postoji mnogo dijelova svijeta koji još uvijek uče o vrijednostima poslovnog obrazovanja. To čak vidite i u SAD-u. U maloprodaji, primjerice. Taj sektor nije zapošljavao mnogo ljudi sa završenim studijem MBA, ali sada imamo neke kompanije iz sektora maloprodaje koje zapošljavaju sve više takvih osoba i mnogo bolje posluju. – Venkataramanan: Većina se studenata koja je završila studij na IGBS-u dobro snašla. Kad lokalne kompanije shvate da trebaju više liderstva i dobre komunikacijske vještine da prežive u globalnom svijetu, vrijednost te edukacije i partnerstva povećat će se.

Može li bolja suradnja između poslovnog sektora i obrazovnih institucija biti jedno od rješenja problema s kojima se danas suočava mnoštvo kompanija; nedostatak kvalificiranog i sposobnog menadžmenta? – Venkataramanan: Imati profesionalnog menadžera zaista pomaže. U Indiji, gdje sam odrašao, bilo je više obiteljski orijentiranih biznisa i govorili su da ne trebaju školovane ljudi u biznisu. No, kako se ekonomija širi i postajete globalni igrač, tada se i više javlja potreba za profesionalnim vodstvom. Kad Hrvatska uđe u EU, otvorit će tržište ostatku Europe. To je dvo-smjerna ulica i zato morate imati poslovno obrazovane ljudje.

Poslovni svijet brzo raste i prelazi lokalne granice, a isto se događa i s poslovnim obrazovanjem. U kojem smjeru danas ide to obrazovanje? – Smith: Uvažava načela poslovanja na globalnom tržištu i prepoznaje potrebe za boljom učinkovitosti. Sve više je naglasak na ulozi tehnologije u biznisu, komunikacije u marketingu, menadžmenta u lancu nabave. – Venkataramanan: Uloga tehnologije jako je važna. Danas putem interneta mala kompanija može prodavati svugdje. Stvari se jako brzo mijenjaju. Morate praktički biti paranoični da biste uspjeli.

Koje bi onda bile ‘must have’ osobine modernog menadžera? – Smith: Najvažnije su volja i sposobnost i to ne u uočavanju jednog trenda, nego u pronalaženju povezanosti između više njih. Time i identificiranje prilika i prijetnji.

Tu je onda i brzina ključna. – Smith: Da, mora se reagirati brzo, ali promišljeno. To se vidi kod velikih kompanija koje se bore da ostanu agilne u okruženju koje se rapidno mijenja. Ako ste i mali biznis, morate razmišljati globalno jer internet čini čuda. Ne postoji granica; ni za vas, ali ni za vaše konkurente. – Venkataramanan: U našem se timu, primjerice, vrlo brzo donose odluke. Ne čeka se odobrenje. Stoga je ključno povjerenje i okruženje obrazovanim i dobrim talentima. – Smith: KSB je uvijek bio decentraliziran u donošenju odluka i to je nešto što nas čini uspješnim.

Što još KSB čini jednom od najelitnijih svjetskih škola? – Smith: Mislim da je uspjeh škole većim dijelom zasluga vrlo dobrih profesora koji dolaze iz cijelog svijeta. Jako smo poduzetnički usmjereni, imamo jedinstven pristup, težimo izvrsnosti u učionici i imamo veliku potporu najvećeg alumnija na svijetu, koji trenutačno broji 95 tisuća članova diljem svijeta.

Prva ste i od top-20 poslovnih škola u SAD-u koja nudi program školovanja online. To nije nešto uobičajeno. – Smith: Kada se govori o edukaciji online, mnogo je zabuna. Neki misle da su to od prije snimljena predavanja, što nije točno. – Venkataramanan: Mnogi si danas ne mogu priuštiti odlazak na dvogodišnje školovanje ili putovanje u drugi grad radi slušanja predavanja. Program online dopušta da upoznate globalnu publiku iz vlastitog doma. Studenti vide mene, ja njih, vidim je li netko izostao s predavanja i sudjeluje li u nastavi. Ne možete biti anonimni. Virtualni svijet daje veću slobodu, i studentima i profesorima. Studenti biraju sami kad im najbolje odgovara slušati predavanja, a u učionici nemaju taj izbor. Predavanja se mogu i ponovno odslušati jer su snimljena. Naravno, morate biti disciplinirani.

Koliko je važno obrazovanje u prevladavanju današnje krize? – Smith: Poslovna edukacija pomaže da razmišljamo pažljivo i racionalno i da pristupiš problemu metodički. To pomaže u bilo kojoj kriznoj situaciji, a pogotovo danas. – Venkataramanan: To je jedini način. Ljudi ne bi trebali prihvatiti ono što ne razumiju, a da bi razumijeli što se događa trebaju se mnogo obrazovati.