ČATEKS Uprava priprema odbijenicu na Pataftinu ponudu

Skupština Čateksa idućeg će tjedna donijeti odluku o smanjenju temeljnoga kapitala. To će Upravi omogućiti da može sudjelovati u kupnji dionica koje posjeduje njezin najveći vlasnik, MTČ tvornica čarapa, a ujedno će tako lakše spriječiti moguće preuzimanje koje se očekuje od T7 grupe Davora Patafte.

Za Čateks, jednu od rijetkih starih tekstilnih tvrtki u Međimurju koje su preživjele i traniziciju i ovu krizu, navodno je zainteresiran kontroverzni varaždinski poduzetnik i vlasnik T7 grupe Davor Patafta. Tu je informaciju potvrdilo više izvora bliskih Čateksu, na čelu kojeg je direktor Damir Vitez. Naime, najveći pojedinačni vlasnik dionica Čateksa (33,7 posto) je MTČ tvornica čarapa u stečaju, a s obzirom na stanje MTČ-a te bi se dionice kad-tad mogle naći u prodaji. Ako se Patafta, koji je nedavno uzeo proizvodni pogon čaraparnice u zakup, pojavio kao kupac, postoji bojazan da se neće sačuvati osnovna djelatnost Čateksa. T7 VIS, odnosno povezane tvrtke, manjinski su dioničari Čateksa, a na pitanje postoji li interes za preuzimanje članica Uprave T7 VIS-a Jasmina Prokop Tomić kaže tek: – Prodaja ili daljnje ulaganje u Čateksove dionice isključivo ovise o trendovima na tržištu koji se očekuju u idućih par godina, ali i o Čateksovom poslovanju.

No, u Čateksu žele biti sigurni da kad i ako dođe do prodaje dionica i oni mogu sudjelovati u kupnji i tako spriječiti moguće novo ‘neprijateljsko preuzimanje’, kako je 2005. prozvan po kušaj MTČ tvornice čarapa da postane većinski vlasnik Čateksa. To je i jedan od razloga, potvrđuje izvor unutar kompanije, zbog čega je za glavnu skupštinu 5. lipnja predložena odluka o smanjenju temeljnoga kapitala za 24,6 milijuna kuna (sa sadašnjih 73,9 milijuna). Od toga bi se s oko 18 milijuna pokrili gubici koji se vuku još od 2004., a ostatak bi trebao biti unesen u rezerve kapitala.

U Čateksu ne negiraju Pataftin interes, ali poručuju da to nije razlog prijedloga. Kažu, i ranije su željeli smanjiti temeljni kapital, ali budući da najveći pojedinačni vlasnik ne bi podržao takvu odluku, nisu bili u mogućnosti.

• S obzirom da je sada u stečaju, smatrali smo da je smanjenje moguće provesti jer sada o tome odlučuje odbor vjerovnika. Osnovni je motiv pokrivanje gubitaka i realno iskazivanje cijene dionica, što bi trebalo biti u interesu svih vlasnika društva – napominje direktor Čateksa, koji je u većinskom vlasništvu malih dioničara, mahom radnika.

Naglašava da se tom odlukom mijenja samo struktura unutar kapitala te da se u slučaju ne izglasavanja odluke ništa neće promijeniti – gubitak će se i dalje prenositi u iduća razdoblja, a pokrivać će se od budućih realiziranih dobiti. Dobiti, pak, trenutačno nema. Gubitak se s 2,1 milijun kuna u 2010. popeo na lanjskih 6,8 milijuna kuna. To je proizašlo iz možda još većeg problema s kojim se tvrtka trenutačno suočava, nepopunjenim proizvodnim kapacitetima, zbog čega je bila primorana uvesti neradni ponedjeljak. Razlog tome je smanjena potražnja, ali i nedostatkovnost tekstilnih proizvoda na domaćem tržištu, zbog čega ne može cjenovno konkurirati u nekim proizvodnim programima.

Naime, Čateks je u svojoj strategiji napravio zaokret prema proizvodnji proizvoda veće dodane vrijednosti, odnosno tekstilne tkanine za specijalne namjene, jer jedino u tome može cjenovno konkurirati. Lani je čak imao 4,2 milijuna kuna vrijednu investiciju u novi stroj za laminiranje, kojim je zaokružen proizvodni program. Inače, dosad je proizvodio komponente koje se koriste u proizvodnji više slojnih laminiranih materijala, ali nije mogao proizvesti finalni proizvod. Vitez naglašava da je riječ o vrlo zahtjevnoj i skupoj proizvodnji, a za razvoj novih proizvoda potrebno je dosta vremena, od jedne do tri godine, te da su u posljednjih godinu dana uspjeli razviti novu liniju proizvoda više slojnih laminiranih materijala koja će se ponuditi na tržište. Inače, program laminiranih materijala trenutačno je najviše rastući segment tržišta u Europi i Hrvatskoj jer se gotovo svi novi proizvodi, od zaštitnih jakni do kombinezona, proizvode od laminiranih materijala.

• Kriza je utjecala na smanjenje državnog proračuna, što se najviše osjetilo na dijelu državne potrošnje vezano uz nabavu tekstilnih odjevnih i zaštitnih proizvoda. Da je država smanjivala uvoznu potrošnju, a onu iz domaćih proizvodnje zaštitila, danas bi situacija bila mnogo bolja – vjeruje Vitez dodajući da je na pad na domaćem tržištu najveći utjecaj imalo poništenje javne nabave za potrebe MUP-a, gdje su izgubili veliki dio planiranog prometa za 2011., ali i smanjeni obim nabave od strane MORH-a.

Od ukupnih prihoda u 2011. (91,8 milijuna kuna), prihodi od prodaje su se sa 131,2 milijuna kuna u 2010. smanjili na 88,3 milijuna kuna u 2011., s time da se prodaja na domaćem tržištu smanjila 34 posto, dok je na inozemnom tržištu porasla 21 posto u odnosu na 2010. U prvom kvartalu ove godine situacija je slična kao i lani.

• Zbog promjene vlasti odgođeni su svi poslovi vezani uz javnu nabavu za iduće kvartale, pa je izostao taj dio prometa, ali i zbog krize u EU osjećaju pad potražnje kod standardnih kupaca – objašnjava Vitez naglašavajući da poslovi s državom čine u prosjeku samo 20-ak posto ukupnog prometa na godinu te da trenutačno ‘obrađuju’ nove članice EU, ali i zemlje na Bliskom istoku u kojima vide priliku za svoje proizvode.

Ulaganje u novu opremu i razvoj novih proizvoda omogućili su Čateksu da se prilagodi novim tržišnim okolnostima, ali kumulirani su dugovi umanjili pozitivne efekte i prednosti koje su ostale trenutačno jedinom primarnom proizvođaču s postojećim strojnim parkom u Hrvatskoj. Iako je zbog toga ujedno i jedan od rijetkih opstalih tekstilaša, slabosti su iskočile na površinu – visoki troškovi poslovanja u odnosu na konkurenciju, visoki troškovi ulaganja, veliki ciklusi proizvodnje za koje je potrebno angažirati znatna obrtna sredstva, a u slučaju kašnjenja plaćanja primoran je koristiti i znatne vanjske izvore financiranja. I možda da je ranije krenuo s komercijalizacijom novih proizvoda, kao što se prije vremeno želi potkovati u slučaju da Patafta ili netko drugi uđe u vlasničku strukturu, razvoj tvrtke bio bi mnogo brži.