Više izvoza, manje novca U prvom tromjesečju 2012. za 0,9 posto bio je manji izvoz robe u eurima u odnosu na isto razdoblje 2011. Unatoč tomu broj poslovnih subjekata koji su izvozili na kraju 2011. u odnosu na referentnu 2008. porastao je za 5,8 posto, no to se nije vidjelo u prihodima izvoznika koji su zabilježili smanjenje od 10 posto. U tom su razdoblju zapošljavali 11 posto manje radnika, a i rokovi naplate potraživanja produljeni su u prosjeku sa 65 dana na 66. Za 10,6 posto rasla je dobit izvoznika, popela se na 22,85 milijardi kuna u 2011. Međutim, rasli su i gubici, i to za 7,25 posto; iznosili su devet milijardi kuna. Jedan od najporaznijih rezultata u 2011. u odnosu na 2008. odnosio se na investicije u sva trgovačka društva u Hrvatskoj – strmoglavile su se za 48,3 posto, odnosno 33 milijarde kuna. Izvoznici su zabilježili malo manji pad investicija – od 43,5 posto ili 16,4 milijarde kuna. U tom razdoblju amortizacija na razini svih industrija u robnom izvozu sudjelovala s 87,7 posto.
Hrvatska je u tom razdoblju na svoje najveće izvozno tržište, talijansko, izvezla robe i usluga u protuvrijednosti od 323 milijuna eura, što je 22,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2011. Pozitivne rezultate bilježi na tržištu BiH, na kojem je izvoz u odnosu na 2011. porastao za 6,5 posto. Na njemačko tržište porastao je za 13,7 posto, na slovensko za 6,7, a na austrijsko za 50 posto u odnosu na prvi kvartal 2011.
-
Uvoz zemalja Europske unije pada, a Hrvatska 60 posto svog izvoza plasira upravo u zemlje Unije – rekao je predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago u uvodnom govoru na 7. konvenciji hrvatskih izvoznika. Prema raspoloživim podacima najveći hrvatski izvozni adut u prvom tromjesečju 2012. bilo ribarstvo. Izvoz u tom segmentu iznosio je 395,9 milijuna kuna, a ribe i prerađevina uvezli smo u protuvrijednosti od 16,1 milijun kuna. Nadalje, drugo najuspješnije hrvatsko izvozno područje odnosi se na opskrbu vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša. U tome je ostvaren izvoz od 677,5 milijuna kuna u odnosu na uvoz od 37,7 milijuna kuna. U djelatnosti prerade drva i proizvoda od drva i pluta (osim namještaja) hrvatska poduzeća izvezla su proizvoda u vrijednosti od 700 milijuna kuna, a uvezeno ih je u vrijednosti od 317,1 milijun kuna. Ostalih sedam djelatnosti čije je proizvođenje i usluge Hrvatska pretežito izvozila odnose se na proizvodnju pića, električne opreme, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, namještaja, duhanskih proizvoda te koksa i naftnih proizvoda.
-
U Hrvatskoj je trenutačno samo 10-ak posto tvrtki izvoznika, s tim da izvoz robe i usluga u BDP-u sudjeluje 40,7 posto., jednako kao i uvoz, tako da smo praktično na nuli- rekao je Bago. Poručio je i da su investicije u hrvatsku dobrodošle, ali da se mora voditi briga o kriterijima. Kriteriji bi trebali osigurati da investicije otvaraju nova produktivna radna mjesta i snažno dižu BDP. Jednom investicijom ili s manje sličnih sprečavalo bi se stvaranje monopolja i trebalo bi se odrediti da ne budu ni premale ni prevelike.
trgovačkih subjekata u Hrvatskoj porasla za 2,2 posto (31,5 milijardi kuna), a u tvrtkama izvoznica rasla je prema manjoj stopi – od 1,7 posto (18,8 milijardi kuna). – Loše je što se investicije približavaju amortizaciji – upozorio je Bago. Iznio je i Finin podatak da je u prva tri mjeseca 2012. zabilježen devetpostotni pad investicija u odnosu na isto razdoblje 2011. Investicije su bile veće od amortizacije za samo 3,2 posto. Prošle je godine novostvorenja vrijednost po zapošlenome kod tvrtki izvoznika bila 171.709 kuna, a na općoj razini u hrvatskim tvrtkama 128.591 kunu. Bago je rekao da je za to dijelom kriva svjetska gospodarska kriza, no da je većina krivnje na tehnološkom zaostajanju za svijetom.
