Čišćenje kakaovca

Požežani i danas govore da su prvu Zvečevačku čokoladu nastalu prije 91 godinom, svih stotinu kilograma, zaposlenici odmah pojeli pa je vlasnik poslije taj dragocjeni proizvod stavljao pod ključ.

Zvečevo je među rijetkim hrvatskim poduzećima koja ulažu u vrijeme krize. Prihod mu raste, 2010. bio je malo viši od 30 milijuna eura, a trenutačno se montira nova proizvodna linija na kojoj će se proizvoditi čokolade novih okusa.

Proizvodni proces nastanka čokolade od prerade zrna kakaovca do gotovog proizvoda pratili smo u pogonima Zvečeva, a faze proizvodnje objasnila je mr. sc. Marica Ploužek, dipl. ing., koja je 36 godina radnog staža provela u odjelu razvoja i zna sve tajne proizvodnje čokolade u toj požeškoj tvornici. Nedavno je umirovljena, ali je još aktivna kao savjetnica Mariji Palsi, mladoj dipl. ing. prehrambene tehnologije, koja zajedno s organoleptičarima tvornice i prehrabrenim tehničarima svakodnevno uživa u okusima raznovrsne čokolade. Ploužek objašnjava da od trenutka kad kakaovo zrno uđe u tvornicu do gotove čokolade prođe pet dana, a posebno naglašava kvalitetu sirovina od kojih se proizvodi čokolada, prirodnost boja i aroma koje se rabe u tvornici Zvečevo te 400 različitih kemijskih sastojaka čokolade koji blagotvorno djeluju na zdravlje: minerali, oligoelementi, bjelančevine, ugljikohidrati…

• Kakaovo sirovo zrno koje dolazi u našu tvornicu ne može biti zaprimljeno ako ne odgovara svjetskim standardima i internima koji su viši od europskih i svjetskih. Sirovi kakaovac mora se očistiti od nečistoće, a taj proces obuhvaća četiri etaže; zrno se prži da se odstrane ljuske i klice, isušuje se vlaga, zatim se kakaova jezgra drobi i usitnjava u tzv. kakaov lom. Prosječni kakaov lom, odnosno tako nastala kakaova masa, sadrži 54 posto kakaova maslac a ostale su nenasne tvari. Ta masa ide na prešu gdje se odvaja kakao maslac za čokoladu, ali i kakao prah koji proizvodi. Ovisno o vrsti čokolade, kad kažemo čokolada, riječ je o crnoj, običnoj, koja se dobiva homogenizacijom kakaove mase, kakaova maslac, šećera, lecitina i vanilina, a tih tajnih čokolada imamo desetak vrsta…

Mliječna čokolada sadržava sve što i tamna, ali se dodaju mliječne komponente koje se miješaju deset minuta na 40 Celzijevih stupnjeva, nakon čega prelaze na dvovaljak gdje se usitnjavaju sa šećerom kristalom. Nakon usitnjavanja na dvovaljčima smjesa se obrađuje na pet valjaka u nizu gdje se usitnjava i dobiva čokolada u prahu. Nakon toga smjesa se stavlja u konču (školjku) u kojoj, ovisno o tome je li riječ o mliječnoj čokoladi, biokemijski proces traje od 12 do 48 sati da ishlapne nepoželjni sastojci. Nakon toga smjesa odstoji u bazenu od deset tona u kojem se sto ti-.

Zvečevo je dobilo ime po vrhu planine Papuk, visokom 923 metra, na kojem je bila staklana u kojoj su Česi proizvodili staklo, a zbog stalnog zveketa stakla taj platno nazvan je Zvečevo. Požeška tvornica čokolade dobila je isto ime zahvaljujući proizvodnji alkohola jer su staklene boce stalno zvečale, a tako je i danas. A Mikado, japanski naziv koji ovozemaljski i nebeski vladar (kralj i bog), ime najpoznatijeg brenda Zvečevo, nastalo je odavam počasti riži i Istoku s kojeg potječe te okusu čokolade, koja je prema predaji Maja i Asteka smatrana hranom bogova. Proizvodnja čokolade s rižom Mikado počela je 1963. kad je Šimunović, jedan od ondašnjih direktora tvornice, donio ekspandiranu rižu iz Banatskog Novog Sela u Požegu i dao majstoru Tonkoviću da je pomiješa s čokoladom. Kušao ju je i drugi direktor Vuković te su zaključili da je to čokolada okusa ‘za bogove’. Tako je nastalo ime Mikado, a 16 žena i jedan majstor u jednoj smjeni proizvodili su ručno tisuću kilograma istomene čokolade s rižom. Kad je 1975. uvedena nova linija, osam radnika za osam sati proizvelo je pet tisuća kilograma, a danas tri radnika u jednoj smjeni proizvedu 10 tisuća kilograma čokolade s rižom Mikado. Ta je čokolada Zvečevo otvorila put na tržište Engleske, Švicarske i još nekih europskih zemalja te Australije i Novog Zelanda.