Home / Ostalo / Solarne autoceste i električni automobili

Solarne autoceste i električni automobili

Zahvaljujući konceptu solarne autoceste prometnice će proizvoditi energiju, biti informacijski centri i krovok svijeta te ujedno napajati električna vozila. To je, rekosmo, daleka budućnost. No u onoj bližoj, za desetak ili dvadeset godina, izgledno je da ćemo se voziti prometnicama kakve imamo i danas, ali više će vozila biti hibridno, pa i samo električno, ili će ići na vodik. IT tehnologija rabić će se za povećavanje protočnosti i sigurnosti prometa. Primjerice, imat ćemo sustave automatskog kočenja, navigacije i slično. Prometnice već danas iskorištavaju neke svoje elemente, npr. bukobrane u blizini gradova za instalaciju fotonaponskih sustava, poput onog u Rijeci, ili se (primjerice u SAD-u) znakovi na autocestama pokusno upotrebljavaju za postavljanje malih vjetroagregata. Zasad se veći napredak može očekivati u vozilima i infrastrukturi uz prometnice negoli na njima. Međutim, s razvojem automobila sigurno će se ubrzati i razvoj prometnice.

U tome se Hrvatska čak razvija ukorak sa svijetom, ili ga bar prati u stopu. Naime, država smo bez tradicije proizvodnje automobila, a proizvodimo svoje prvo električno prijevozno čudo. Dobra, hajde, nije čudo, ali dokaz je hrvatske pameti. Direktor Dok-inga Vjekoslav Majetić uvjeran je, što mu se osjeti i u glasu, da je takav automobil dio naše budućnosti te da će se s njegovim razvojem u svijetu razvijati i koncept solarne autoceste. Dok-ing već je predstavio prototip i očekuje da će prve električne automobile proizvesti za malo više od mjesec dana. Vjerujemo u budućnost električnih automobila jer je električna energija najčistija. Kako ćemo je dobivati, kao danas ili pak fuzijom u budućnosti, drugo je pitanje – kaže Majetić.

Vratimo se mi proizvodnji struje na cestama. Osim solarne energije koja bi se pretvarala u električnu ne treba isključiti, nastavlja Jerkić, ni vjetroelektrane koje bi bile sjajan dodatak uz takve prometnice jer bi na raspolaganju imale infrastrukturu za prijenos energije, a pomogle bi i fotonaponskim sustavima u proizvodnji energije za pokretanje električnih vozila. Primjerice, to bi se moglo najbliže izvesti u Njemačkoj jer je ondje mnogo vjetroelektrana u blizini prometnice. Međutim, iako bi se mogla proizvoditi električna energija kojom bi se koristili automobili, Jerkić smatra da nije izgledno samo iskorištavanje energije vjetra radi pogonjenja automobila.

  • Takva ideja nikad se neće razviti toliko da bi zaživjela u redovitoj upotrebi. Kad je riječ o vozilima koje pokreće vjetar, povijesno gledano, itekako smo usavršili provodbu morem. Jedrilice i jedrenjaci danas su uobičajeni i vrlo učinkoviti. Svi novi koncepti s vjetroagregatima koji bi trebali proizvoditi energiju za pokretanje vozila na kopnu upitne su učinkovitosti i teško se mogu razviti do komercijalne uporabe. Vozila već svojim kretanjem stvaraju vjetar, a vjetroagregati ga rabe za proizvodnju energije. Pri tome usporavaju vozilo, posebno ako su brzine veće. Taj koncept nije energijski održiv – kaže taj diplomirani inženjer elektrotehničke.