Home / Financije / 0,8 ireupRHnau

0,8 ireupRHnau

Trgovačkih subjekata u Hrvatskoj porasla za 2,2 posto (31,5 milijardi kuna), a u tvrtkama izvoznica rasla je prema manjoj stopi – od 1,7 posto (18,8 milijardi kuna). Loše je što se investicije približavaju amortizaciji – upozorio je Bago. Iznio je i Finin podatak da je u prva tri mjeseca 2012. zabilježen devetpostotni pad investicija u odnosu na isto razdoblje 2011. Investicije su bile veće od amortizacije za samo 3,2 posto. Prošle je godine novostvorenja vrijednost po zapošlenome kod tvrtki izvoznika bila 171.709 kuna, a na općoj razini u hrvatskim tvrtkama 128.591 kunu. Bago je rekao da je za to dijelom kriva svjetska gospodarska kriza, no da je većina krivnje na tehnološkom zaostajanju za svijetom.

Potrebne su investicije – Trebaju nam i domaće i strane investicije – bio je izričit predsjednik Hrvatskih izvoznika. Rekao je da izvoznici pozdravljaju Vladi spremnost za dokapitalizaciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), smanjenje doprinosa i neporeznih nameta te pomoć tvrtkama koje će nakon ulaska Hrvatske u EU imati teškoća u poslovanju u zemljama CEFTA-e. Izvoznici traže i osiguranje povoljnih kredita, detaljnu studiju o utjecaju ulaska Hrvatske u EU te program pripreme poduzetnika na nove uvjete poslovanja u EU. Stabilno poslovno i pravno okružje, kontinuitet zakonske regulative od najmanje 15 godina te oporavak investicija uvjeti su razvoja izvoznih djelatnosti – zaključio je Darinko Bago.

Izvoziti ili nestati – Među ostalim, s izjavom predsjednika Hrvatskih izvoznika da je prijeko potrebno ulagati u proizvodnju za izvoz i da je nužna supstitucija uvoza složio se i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, koji je izjavio da bi se kao potencijalni ulagači mogli angažirati i mirovinski fondovi. Čačić smatra da su opravdani zahtjevi za kontrolu trošenja državnih subvencija, posebno u poljoprivredi, njihovo smanjenje i usmjeravanje prema izvoznicima, tehnološkom razvoju, znanosti i obrazovanju. Ministar gospodarstva smatra da Hrvatska mora angažirati velike neiskorištene potencijale i usmjeriti domaću pamet u stvaranje inovativnih proizvoda.

Nakon ulaska Hrvatske u EU otvorit će se tržište. Mi trebamo jačati svijest o vlastitom identitetu i vrijednostima – poručio je Čačić i dodao da je pred Hrvatskom samo jedna perspektiva – ‘izvoziti ili nestati’. U sklopu konvencije održala se i peta dodjela nagrada Zlatni ključ najboljim izvoznicima u 2011. Nagrade su se dodijelile u kategorijama najbolji veliki, srednji i mali izvoznik te najinovativniji izvoznik.

Nagrade Zlatni ključ za najboljeg velikog izvoznika u 2011. pripala je Končaru – energetskim transformatorima, koji izvoze u 83 zemlje i u čijim prihodima izvoz sudjeluje s 90 posto. Najbolji su srednji izvoznik Končar – mjerni transformatori s prihodom od 203,8 milijuna kuna i izvozom od 80 posto. Najbolji je mali izvoznik AMS biomasa d.o.o., koja izvozi 83 posto proizvodnog asortimenta biomase. Najinovativniji je izvoznik PPC Buzet, koji se bavi proizvodnjom dijelova za automobilsku industriju i jedan je od najboljih suradnika automobilskog diva Forda. Posebno su nagrađeni i najbolji izvoznici za 14 najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta.

Njemačka zaklada Alexander von Humboldt dosad je stipendiju podijelila za oko 25 tisuća humboldtovaca iz 130 zemalja. Slaveći 20. godišnjicu postojanja u zagrebačkom hotelu Westin, članovi Kluba hrvatskih humboldtovaca pozornost su posvetili razvoju, važnosti i nišama znanosti u RH, odnosu politike i znanosti, ulozi znanosti u izlasku Hrvatske iz krize, kao i ulozi nacionalne humanističke znanosti u europskom znanstvenom kontekstu. O tim su temama sudionici, među kojima su bili i neki od 200 hrvatskih humboldtovaca, imali različite stavove. Neki od sudionika skupa bili su akademici Zvonko Kusić i Ivica Kostović, prof. dr. sc. Igor Čatić, izvršni predsjednik Organizacijskog odbora Kluba hrvatskih humboldtovaca, prof. sc. dr. Milena Žic-Fuchs, prof. dr. sc. Neven Budak, dr. sc. Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, prof. dr. sc. Gvozden Flego.

Na svečanosti su podijeljene Povelje Kluba hrvatskih humboldtovaca akademicima Leu Budinu i Ivanu Gušiću te profesorima doktorima: Igoru Čatiću, Anti Čoviću, Mladenu Pavićiću, Anti Pažaninu, Vlatku Previšiću i Viktoru Žmegaču. Njemačka zaklada Alexander von Humboldt osnovana je 1860. godine, sjedište joj je u Bonnu, a dosad je stipendiju dobilo oko 25 tisuća humboldtovaca iz 130 zemalja, među kojima je, od 1953. godine, i 197 hrvatskih znanstvenika. Dvojica hrvatskih stipendista Zaklade dobila su i vrlo prestižnu nagradu Humboldt Research Award. Skup je održan pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića, a podržali su ga: HAZU, Rektorski zbor, Hrvatska zaklada za znanost i Nacionalno vijeće za znanost i Agencija za znanost i visoko obrazovanje te Zaklada Alexander von Humboldt.