Tanske tvrtke koje su tako zaposile tisuće ljudi, ali i postavile nove standarde u održivoj gradnji, energijskoj učinkovitosti, inkluzivnom dizajnu te primjeni nove tehnologije i rješenja u arhitekturi i građevinarstvu – tumači Kalauz.
Što je tako posebno u tom projektu? ‘A što nije?’ odgovorit će protupitanjem ponosni Britanci. Zbog inovativnog dizajna olimpijski je stadion najlakši u povijesti – sagrađen je s manje od deset tisuća tona željeza. Naravno da je lagan kad je, laički rečeno, sklopljen, montažni. Arhitekt Damon Lavelle iz tvrtke Populus objašnjava kako im je prvi put pošlo za rukom da omjer između trajnih i privremenih dijelova u parku bude uvjerljivo u korist privremenih.
Naime, 250 tisuća sjedala nije trajno zakovano, može se maknuti i nekomu iznajmiti za drugu manifestaciju, a i 165 tisuća četvornih metara raznih modularnih kabina može se ponovno upotrijebiti te – reciklirati. Ukupno se nevjerojatna 42 posto ugrađenog materijala može reciklirati. Većina je olimpijskih lokacija modularna, što znači da će se nakon završetka Igara rastaviti i ‘odseliti’, a fiksnii će se ostatak pretvoriti u rezidencijalne i socijalne stanove te poslovne prostore. Doista se misli na sve. Arhitekt Jim Heverin, zadužen za Aquatics Centre (centar za vođene sportove), tumači kako će taj centar za Igara imati 17.500 sjedalih mjesta, nakon čega će se montažna konstrukcija smanjiti na samo dvije tisuće. Slično je sa stadionom: od ukupno 80 tisuća mjesta nakon Igara ostat će ih samo 25 tisuća.
- Temeljna je ideja gradnje održivost. Ono što ostavimo za sobom ljudi će moći upotrebljavati, pa onda i sâm sadržaj mora biti koristan. Željeli smo zadovoljiti i uvjet energijske učinkovitosti, što smo najviše poštovali ondje gdje se energija najviše troši, u gradnji bazena. Grijanje bazena i prostora oko njega guta mnogo energije, pa smo izborom materijala i načinom gradnje nastojali smanjiti ‘glad’ za grijanjem. Usporedili smo se i na emisiju ugljikova dioksida, inače vrlo veliku kad kao materijal rabite beton, zato smo ga zamijenili cementom – objašnjava Heverin.
Kako se rada feniks iz mrtvoga industrijskog terena