Zdravstvo: Bolovanje dulje od tri godine ide na trošak tvrtke

Godinama su u Ministarstvu zdravstva i HZZO-u znali da će se uskratiti isplata naknade za bolovanje osiguranicima bolesnima dulje od tri godine. I ništa nisu učinili u vezi s tim.

Ovih dana bolesnima dulje od tri godine HZZO često uskraćuje pravo na naknadu za bolovanje. Izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. siječnja 2009. pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a na temelju iste dijagnoze ograničeno je na najviše tri godine bez prekida. Budući da se ta odredba nije mogla primjenjivati s povratnim djelovanjem, čekalo se da isteknu tri godine od donošenja tog zakona pa je HZZO je tek ovih dana počeo birokratski nehumano uskraćivati isplatu naknade za bolovanje osiguranicima bolesnima dulje od tri godine.

Podsjetimo, nakon početka primjene tog i inače nomotehnički nepismenoga Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u Lideru broj 180 Marija Zuber pisala je o promašenim odredbama tog zakonskog teksta nadajući se da će se ti nedostaci otkloniti u tri godine. Puno su tri godine odgovorni u Ministarstvu zdravstva i HZZO-u znali da će se uskratiti isplata naknade za bolovanje osiguranicima bolesnima dulje od tri godine. I ništa nisu učinili u vezi s tim. Ako osiguranik tzv. obveznoga zdravstvenog osiguranja bolestan dulje od tri godine nema naknadu za bolovanje, od čega će živjeti? To tobožnje obvezno zdravstveno osiguranje u svojem je propisu reklo da više neće osiguranika bolesnoga dulje od tri godine. Neće ga ni tzv. obvezno mirovinsko osiguranje. A od poslodavca se očekuje da bude human i preuzme isplatu naknade za bolovanje jer normalno je da nehumani budu bešćutni birokrati iz Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija (Porezne uprave Odjela za naplatu doprinosa) i Zavoda za mirovinskog osiguranja, a da poslodavci budu humani. Poslodavac jednoga (bivšeg?) osiguranika tzv. obveznoga zdravstvenog osiguranja kojemu je zbog toga što je bolestan dulje od tri godine ovih dana uskraćena naknada za bolovanje kaže da je preuzeo taj trošak, ali da se pita zašto mu HZZO ne bi vratio doprinose koje je 28 godina uplaćivao za tog zaposlenika i sve druge zaposlene, pa da u cijelosti od HZZO-a preuzme posao osiguravatelja za sve svoje zaposlenike.

Prema tome problematičnom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da zaposlene osobe starije od 65 godina u slučaju bolesti nemaju pravo na naknadu za bolovanje. U propisima o mirovinskom osiguranju potiče se da zaposleni rade što dulje, primjerice suce da rade do 70. godine života. To znači da Zakon o obveznom mirovinskom osiguranju potiče što dulji rad, a Zakonom o zdravstvenom osiguranju to se destimulira. Neki dijelovi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju odmah su se pokazali neprovedivima, pa ga je HZZO bio prisiljen naputcima promijeniti, posebno dijelove prema kojima poslodavci plaćaju bolovanje invalida, bolovanja dulja od tri godine i ona uoči starosne mirovine.

No diskriminatorske odredbe o uskraćivanju prava na naknadu za bolovanje osiguranicima bolesnima dulje od tri godine i zaposlenima starijima od 65 godina nisu se promijenile. Rajko Ostojić, ministre zdravlja, i Siniša Vargo, ravnatelju HZZO-a, sram vas bilo!

Nitko u Poreznoj upravi nije kriv

Pitali smo ministra financija Slavka Linića koliko je postupaka pokrenuto protiv zaposlenika Porezne uprave zbog toga što nisu u propisanim rokovima pokrenuli postupke prisilne naplate 50-ak milijardi kuna neplaćenih poreza i doprinosa? U Poreznoj upravi nije se vodio nijedan postupak. To proizlazi iz odgovora Samostalnog odjela za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva financija u kojemu se nabrajuju ispravne proklamacije o obvezama i odgovornosti državnih službenika propisane Zakonom o državnim službenicima i ostalim poreznim propisima, ali nema ni slova o broju stegovnih postupaka protiv nemarnih i nesavjesnih poreznika.