Print nije mrtav

bilo kojem trenutku. Takvim potezom doprli smo i do dobne skupine investitora od 20 do 40 godina, za razliku od prijašnjih vremena kad je 95 posto populacije zainteresirane za kupnju zlata imalo između 40 i 60 godina – ispričao je Iztok Busar iz Zlatarne Celje, napomenuvši da i Hrvati mogu kupiti zlato trajnim nalogom u toj zlatarnici, ne plaćajući porez ako je pohranjeno u Sloveniji.

‘Rezervni’ zlatnik od 500 kuna Korisne savjete individualnim ulagačima dao je Zlatko Viščević, autor kataloga kovanica i novčanica iz Jugoslavije, koji je izazvao i veliko zanimanje sudionika temom o falsificiranju poznatih serija kovanica. Ispričao je da državne banke zaraduju na zlatnim kovanicama pretvarajući zlato u posebne serije kovanica sa žigom koje poslije prodaju kolekcionarima. Dobar je primjer neslužbeno izdanje zlatnika od 500 kuna koje je izdala hrvatska Vlada kao rezervu – malo ih je i većinom su završili u imigracijskim kru-govima. Zlato te kovanice vrijedi otprilike 250 eura, a na dražbama postiže do tri tisuće eura. Općenito, stručnjaci investitorima koji odluče kupovati manju količinu, do unce zlata (31,1 gram), preporučuju da radije ulažu u kovanice nego u poluge jer je niža kupovna cijena grama.

Koji je cilj konferencije ‘Print stvara sadržaj’ i koje biste predavače izdvojili? – Od konferencije očekujemo da u izlaganjima i panelima stručnjaka pokrene raspravu o stvarnom stanju tiskane industrije, problemima i perspektivama. Želimo argumentirano stati na kraj tezama poput one ‘print je mrtav’, jer to nije istina. Za predavače smo odabrali devet vrhunskih stručnjaka praktičara iz regije koji su mjerodavni da govore o svojim područjima. Bio bih nekorektan kad bih izdvojio bilo kojega od njih. Na kratkim predavanjima obrađivat će se zanimljive i životne teme iz tiskane industrije. Središnji je dio konferencije panel ‘Oglašivači’ na kojem očekujemo raspravu četiri-pet vodećih oglašivača o tome što očekuju za svoj novac. Nakon toga slijedi panel ‘Izdavači’ na kojem će četiri vodeća izdavača iz regije formulirati što mogu ponuditi oglašivačima. Često se na konferencijama poziva na strane i ne baš svježe podatke. Zato smo za konferenciju koju pripremamo naručili istraživanje u jednoj od vodećih hrvatskih agencija kako bismo provjerili što naši građani u ovom trenutku misle o pojedinim vrstama oglašavanja u pojedinim vrstama medija. Rezultate ćemo premijerno predstaviti na konferenciji. S obzirom na to da je konferencija radna, nema ‘partijanja’, zato jednom od upornih sudionika koji izdrže cijeli skup darujemo iPad 3.

Nakon izbijanja krize mnoge su tvrtke najprije rezale izdatke za oglašavanje. Imate li informacije s terena, je li se taj trend promijenio? – U recesiji, u kojoj ljudi svakodnevno ostaju bez posla, iluzorno je očekivati da će proračuni za oglašavanje ostati netaknuti. Može ih povećati samo gospodarski rast, ostalo su spekulacije. Smanjenje oglasnih proračuna prouzročilo je drugi negativan proces u kojem mnogo pretenzija na te manje proračune pokušava pod svaku cijenu zadržati svoj dio kolača, ne prezajući pri tome od iznošenja netočnih podataka o vlastitome mediju i konkurenciji, od naručivanja pretencioznih istraživanja o učinku pojedine vrste medija i sl. Sugerirao bih stoga oglašivačima da ne vjeruju istraživanjima koja kruže i čija je vjerodostojnost katkad upitna te uglavnom ovisi o naručitelju.

Što biste izdvojili kao prednost oglašavanja u tisku, odnosno tiskanim medijima? – Najveća vrijednost oglašavanja u tisku minimalna je invazivnost oglasa i povjerenje u izvor informacije. Oglas je sastavni dio tiskanog medija, on ne prekida sadržaj jer čitatelj ‘upravlja’ procesom, preskače dijelove i vraća se na njih prema svom nahođenju i navikama. Nema nametanja ni iritiranja, a oglas je sadržaj. Nadalje, termin konzumacije informacije, koju u dnevnim novinama konzumirate ujutro, odnosno najkasnije prije podne, pruža veće prilike za kupnju u usporedbi s jučer pročitanom informacijom. Općenito, kad kupite novine ili časopis i izdvojite za njih od sedam do 35 kuna, zasigurno ih nećete prelistati na ‘fast forward’.

Što planira vaša tvrtka? – Bez obzira na postignuti uspjeh i visok stupanj uvođenja sustava čeka nas mnogo posla. Iznenadili biste se koliko ljudi troši novac svojih kompanija s neopisivom lakoćom, ne upotrebljavajući naše i istraživačke podatke. Izobrazba je stoga i dalje primarni dio našeg rada, provodimo je i s pomoću konferencije koju pripremamo u lipnju i stalnim educiranjem zaposlenika, izdavača, oglašivača i agencija.