Poznajem jednu bivšu studenticu koja je otperjala nazad u roditeljsko gnijezdo. Zbog mira u kući starci su joj kupili televizor. Em jeftinije, em mir u kući. Nosi naočale s debelim okvirom i voli organsko, a poput svakoga pravog hipstera ne podnosi da je se tako i zove. Njezinim stilom života žive i njezini drugari, i drugari od drugara, i zapravo svi za koje se ne može reći da izlaze u narodnjačke klube (to je tako fuj) ili koji sliježu ramenima na činjenicu da kapitalizam ždere svoju djecu (to je još više fuj). Ona je, dakle, punokrvna predstavnica svoje generacije, nove generacije potrošača koje oglasivači tako rado vuku za rukav. I ona, a i njezina najbliža obitelj, pripadaju toliko potencijalno marketinškoj skupini ‘18 do 49’ koja kreira potrošačke trendove i koju, zbog toga, valja držati na oku. Upravo zbog toga u izdanju koje držite u rukama odlučili smo analizirati domaće potrošačke trendove koji će prema mišljenju marketinških stručnjaka usmjeravati i utjecati na cjelokupnu ponudu te zbog svog potencijala utjecati na stvaranje novih niša ili, ako hoćete, zlatnih kokoši usred recesije.
Pa, krenimo redom. I to od toliko intrigantnih hipstera. Naime, oni su vrlo interesantna potrošačka skupina ili, bolje rečeno, subkultura, čiji buntovni životni stil usvajaju i mladi i stari. Kako objašnjava Suzana Kulaš, vlasnica agencije TF Marketing, cijeli smisao hipstera je da izbjegnu etiketiranje i konzumiranje raširenih proizvoda poznatih marki. Ipak, posljedica toga silnog individualizma je da na kraju izgledaju gotovo identično, oblače se isto, ponašaju se isto i konformisti su iako kažu da nisu. Hipsteri su izrazito informirani, a osim što štuju retro stilove mode, filmova, glazbe i općenito kulture prate i moderne trendove, maksimalno su aktivni na društvenim mrežama i, kako kaže Lidija Čakanić, kreativna direktorica i zamjenica direktora kreativnog odjela Unex Grupe, kako kreativno i uspješno kombiniraju sve navedeno, pa je i iznimno važno pridobiti njihovu pažnju.
