orisnike treba educirati o prednostima digitalne transformacije

Poreznike zbunjuje što je zakonodavac dao slobodu autorima i naručiteljima da odluče hoće li se autoru za isporučena autorska djela naknada isplatiti u plaću ili porezno povoljnijemu autorskom honoraru.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatele Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Porezna uprava, neosposobljena za oporezivanje autorskih djela, u utrci za većom naplatom poreza (i osobito doprinosu) dokazuje da se zbog toga što se na autorske honorare sveučilišnih profesora ne obračunavaju porezi i doprinosi kao na plaće u državni proračun svake godine uplaćuje 200-tinjak milijuna kuna manje.

Zakonski je, međutim, ostavljena sloboda ugovaranja autorima i naručiteljima, a ne poreznicima, da slobodno (ugovorno) određuju hoće li se autoru za isporučena autorska djela isplatiti naknada u plaću ili porezno mnogo povoljnijemu autorskom honoraru. Godinama od poreznika uzalud pokušavam dobiti odgovor zbog čega bi se autorska djela nastala u radnom odnosu trebala oporezivati različito od autorskih djela nastalih izvan njega.

U pripremi ovog teksta uputio sam ponovno to pitanje Poreznoj upravi, ali do danas objašnjenja nema. Na sve su načine odgovore izbjegavali i na sveučilištima, izuzev Vesne Dragčević, dekanice Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Na tom fakultetu smatraju da njihovi nastavnici prema ugovoru o radu drže nastavu i obavljaju dio znanstvenoistraživačkog rada, za što naknadu dobivaju u plaću, a za druge se poslove koje prema ugovoru o radu nisu dužni obavljati (najčešće stručni projekti i dio znanstvenoistraživačkog rada), ovisno o vrsti posla, sklapaju ugovori o djelu ili ugovori o autorskim djelima.

Pretpostavljam da poreznike neosposobljene za oporezivanje autorskih djela jako zbunjuje to što se radi izbjegavanja poreza na sveučilištima često sklapaju fiktivni autorski ugovori, najčešće umjesto porezno mnogo nepovoljnijih ugovora o djelu za ‘honorarno’ obavljanje stručnih poslova. To, uz dvojbu o tome je li naknada autoru isplaćena u plaću ili autorskom honoraru, izlučuje nekompetentne poreznike.

To što se radi izbjegavanja poreza sklapaju fiktivni autorski ugovori znači da svaki takav slučaj treba otkriti i sudski dokazati, a ako ih je previše, mora se kritički propitati i (ne)rad poreznika koji potiče na izbjegavanje poreza. Toliko kao naputak poreznica što bi im trebao biti posao, a ne da predlažu ukidanje slobode i prava autora da slobodno ugovaraju prenošenje prava uporabe autorskih djela.

Autorska djela nastala u radnom odnosu i ona nastala izvan njega pripadaju autorima koji su ih stvorili. Poslodavac (zaposlenog autora) može steći pravo koristiti se autorskim djelom svojega zaposlenika samo ako autora pita i od njega dobije dopuštenje. Zakonodavac je ostavio slobodu ugovaranja naručiteljima i autorima, pa i u ugovorima o radu. To znači da za dio autorskih djela nastalih u radnom odnosu, ako zaposleni autori sa svojim poslodavcem ugovore i honorare uz plaću (govorom poreznika rečeno), autori ‘ostvaruju drugi dohodak’ (a ne plaću) i tako ih poreznici moraju oporezivati.

Prema prof. Hrvoju Kačeru, ako ugovorom o radu nije određeno da pravo iskorištavanja autorskog djela pripada poslodavcu, između radnika i poslodavca sklapa se autorskopravni ugovor u skladu sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima. U tim slučajevima za autorska djela nastala u radnom odnosu radnici ostvaruju drugi dohodak na koji se ne plaćaju obvezni doprinosi, a stopa je poreza na dohodak 25 posto.

Prij obračunavanju predujma poreza na dohodak iz plaće primjenjuju se progresivne stope poreza na dohodak (15, 25, 35 i 45 posto) na propisane porezne osnove. Ako bi ugovorom o radu bilo određeno da poslodavac stječe pravo uporabe autorskog djela, u poreznom bi se smislu ta isplaćena autorska naknada smatrala plaćom i oporezivala doprinosima i porezom na dohodak kao bilo koja druga plaća.