Većina turističkih ulaganja svodi se na ‘farbanje’ i rekonstrukciju hotela sagrađenih 80-ih godina prošlog stoljeća. Hrvatska je za strane investitore zemlja visokog rizika. Dokle god za njih nema profita, neće biti ni ulaganja.
Od 15 milijardi eura novih investicija, koliko za ovu godinu iznose optimistične Vladine najave, najprofitabilnija grana turističkog sektora (28 hotelskih tvrtki) ove godine ulaže samo 885 milijuna eura. Činjenica je da je to 50 posto više nego prošle godine, no zabrinjava da nema novih imena i igrača zainteresiranih za ‘greenfield’-projekte. Taj ‘status quo’ traje već godinama i u skoro vrijeme neće biti investicijskih injekcija, i zbog stanja na financijskom tržištu i zbog toga što nismo učinili ništa da ih privučemo.
Poticanje ulaganja jedan je od prioriteta ministra turizma Veljka Ostojića koji priprema katalog investicija u kojem je popis 14 neprivatiziranih tvrtki u turističkom sektoru, makar oni koji žele ulagati dobro znaju što je u Hrvatskoj na prodaju. Problem su uvijek bili uvjeti natječaja na koje se nitko nije javljao. Imamo i krasan posljednji primjer s jednim zainteresiranim investitorom za projekt Brijuni rivijera (lokacija Sv. Katarina – Monumenti) Dankom Končarom, koji je izabran na natječaju, ali su naknadno konzervatori odlučili tu lokaciju proglasiti kulturnim dobrom. Bez obzira na imidž blefera kojeg Slavko Linić želi prištiti Končaru, u ovom slučaju ispada da je država ta koja drži fige u džepovima.
Strani investitori za Hrvatskom pokazuju određeno zanimanje, no još ne postoje ozbiljno pripremljeni projekti. Valja uzeti u obzir da je hotelski biznis vrlo rizičan za ulaganja, a pogotovo u Hrvatskoj u kojoj postoji ograničena turistička sezona, nedovoljno razvijena infrastruktura, nedovoljno razvijen zračni promet i ono najvažnije – snažno konkurentska okružje. Snizena stopa PDV-a sva kako bi dala investitorima impuls, ali potrebni su i drugi sustavi poticaja. U prvom redu to je promjena Zakona o turističkom zemljištu koji trenutačno nije stimulativan te uvođenje tzv. mixed-use projekata koji bi smanjili rizik. Nakon 20 godina ‘mazanja očiju’ domaćim i stranim ulagateljima došlo je vrijeme realnosti, ozbiljnog i iskrenog komuniciranja, da se idućeg proljeća svijet može objaviti da nismo kao prije, da smo uljudna zemlja zainteresirana za partnersku suradnju – komentira Miroslav Dragičević, predsjednik Uprave Horwath Consultinga Zagreb.
Tri najveća investitora, čiji je ukupni iznos ulaganja viši od polovice ukupnih ulaganja u hotele, ove godine već poznati igrači, Lukšić grupa koja obnavlja svoje kapacitete Plave lagune u Poreču, Arenaturist radi istu stvar u Puli, a Valamar grupa obnavlja postojeće objekte u Poreču, Rapcu i na Krku. Dragičević kaže da ‘na lageru’ ima od 10 do 15 investitora koji čekaju povoljan trenutak za ulaganja. Nije ih htio imenovati, ali je naveo da su svi iz Zapadne i ‘nove’ Europe, posebno Njemačke, Austrije i Italije. Za veća ulaganja potrebne su posve nove okolnosti i poticaji, posebno za realizaciju ‘greenfield’-projekata. U posljednjih nekoliko godina, osim Falkensteinerove investicije u projekt ‘Punta Skala’ (koja je, doduše, trajala 10 godina), u vrijednosti od 160 milijuna eura, većih stranih ulaganja nije bilo. Domaća kompanija Maistra napravila je velik iskorak i stvorila sasvim novu dimenziju hotelijerstva u Rovinju, no sve…
Prosječan povrat na investicije na međunarodnom tržištu iznosi osam do 12 posto i isto toliko traje povrat ulaganja, a u Hrvatskoj on pak iznosi od 10 do 15 godina. Ipak, radi se o dugoročnim investicijama ako uzmemo u obzir da se jedan hotel, s pristojnim održavanjem, može eksploatirati 100 godina. Banke su stoga vrlo zainteresirane međunarodnim investitorima u vlastitim zemljama dati povoljne kamate i uvjete otplate jer poznaju prirodu biznisa. Projekt ‘Brijuni rivijera’ kao najveća turistička investicija u povijesti Hrvatske trebao je donijeti sedam milijardi eura novih ulaganja, no ispašao je klasičan primjer skupljanja bodova za izbore, zbog kojeg su investitori izgubili povjerenje i volju za ulaganjem u hrvatski turizam.