Izgubljeno sjeme brojnih sorti

Upravo počinje sjetva, a za šest mjeseci bit će obavljena i prva legalna žetva industrijske konoplje u Hrvatskoj. Ako vas taj podatak iznenađuje, još će više činjenica da je to bilo moguće i dosad. No samo ako ste bili u stanju razriješiti ‘kvaku 22’, odnosno udovoljiti do veljače vrijedne, a sada izmijenjenom Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje Ministarstva poljoprivrede. Pravilnik je dopuštio uzgoj isključivo jedne sorte iz sjemena koje u Hrvatskoj nije sačuvano, a čiji je uvoz bio zabranjen. Ipak, u veljači je napokon izmijenjen taj neloši propis Pravilnika i usklađen s propisima EU, točnije proširen je za 20-ak certificiranih sorti koje su na Zajedničkoj sortnoj listi EU.

Samo su četiri pionira zastražila dozvolu za uzgoj industrijske konoplje, pa je jasno da se zasad ne radi o velikim površinama i da je riječ o segmentu u povojima. Doslovce, i to unatoč tomu što je Hrvatska, točnije cijela bivša Jugoslavija, nakon SSSR-a i Poljske sve do početka 80-ih godina prošlog stoljeća bila treća velesila u uzgoju industrijske konoplje u Europi. Nakon što su početkom 80-ih propale lanare i konopljare (tržištem tekstilnih i papirnih vlakana zavladali su proizvođači jeftinijih sintetskih vlakana), izbrisano je i stoljetno znanje koje su imali seljaci i stručnjaci koji su se time bavili u sjeveroistočnim krajevima Hrvatske. Ipak, najveća je šteta što nitko nije smatrao potrebnim spasiti i pohraniti sjeme brojnih sorti.

Izmjena Pravilnika ipak ne znači da su se u Hrvatskoj stekli uvjeti za privređivanje na konoplji. Naravno, oni koji ove godine počnu s uzgojem i preradom očekuju zaradu, ali i brojne probleme na tom putu. Ne treba nikomu posebno naglašavati da konoplja, koja ima više od 20 posto THC-a (tetrahidrokanabinol) jest droga. No čini se da je nužno naglašavati kako već odavno postoje brojne sorte čije vrijednosti THC-a ne prelaze dopuštenih 0,2 posto. Stoga, svi oni koji od konoplje žele živjeti i privređivati, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, prisiljeni su djelovati na edukaciji i promjeni svijesti. Baš s tom namjerom, dakle da se upozori na brojne potencijale konoplje, superbiljke za medicinu, prehranu, energetiku, tekstilnu industriju te brojne druge grane i stvari šira platforma, u Zagrebu je 20. i 21. travnja održan Hrvatski simpozij medicinske i industrijske konoplje pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.

Organizator Jure Zubak, danas savjetnik TOZ Penkale koji je prije dvije godine otkrio i oduševio se potencijalima uzgoja sjemena za prehrambene svrhe, iskreno priznaje: Dvije godine borim se s vjetrenjačama, doživljavam brojne apsurde i probleme, ali vjerujem u projekt uzgoja konopljina sjemena za ljudsku ili životinjsku prehranu te se nadam skoroj proizvodnji ulja od kanabisa, koje je s optimalnim omjerom omega-6 i omega-9 masnih kiselina jedno od najzdravijih jestivih ulja. No iako je u Europi velika potražnja za sjemenom i uljem, oni koji se u to upuštaju trebaju biti svjesni da će imati mnogo problema s policijom, sanitarnom inspekcijom i bez povratnih informacija kada vam neku od dozvola treba izdati Ministarstvo zdravstva, koje se boji stava. Naime, naši propisi nisu međusobno usklađeni jer se uopće ne promišlja o kanabisu kao korisnoj biljci. Ona je stigmatizirana, kao i oni koji se njome žele legalno baviti.

Nije da ne postoje razlozi za stigmatizaciju iako je apsurd da kanabis do danas i UN svrstava u prvu kategoriju droga, uz kokain, heroin i opijum. Nijedno ispitivanje dosad nije uspjelo dokazati fizičku ovisnost o kanabinoidima, ali brojna su dokazala medicinska i nutritivna svojstva kanabisa.

Mr. Dubravko Klarić, član medunarodne udruge za suzbijanje droga I.D.E.A. i v. d. ravnatelja ureda za suzbijanje droga, naglašava kako treba razlučiti komercijalnu te medicinsku uporabu od zloporabe te da u provedbi sadašnjih zakona treba polaziti od namjere onog koji uzgaja konoplju. Naime, dio problema je bio i taj da se ovlašteni laboratoriji tek ove godine opremaju odgovarajućom opremom za testiranja razine THC-a. Dakle, ako se upustite u to, očekujte i neočekivane probleme, primjerice da vam samo na provozu certificiranog i deklariranog sjemena kroz Hrvatsku policija oduzme robu ili da doživite ‘policijsku žetvu’. Žarka Lazića, koji uzgaja ljekovito bilje i kanabismom misli zaokružiti ponudu, primjerice, muči što mu je zasad nemoguće planiranje, a posao može zapeti na naizgled nebitnoj dozvoli.

No nigdje u svijetu bavljenje kanabismom ne prolazi bez problema. Kanada i Nizozemska kao zemlje koje su najdalje otišle u razvoju…