Moramo osnažiti svoje gospodarstvo

Tu je i takozvana generacija ‘babyboomer’, dolaze nam umirovljenici rođeni neposredno nakon Drugoga svjetskog rata kada se u Hrvatskoj rađalo 60 tisuća ljudi na godinu. I to smo predvidjeli, pa u proračunu ima dovoljno sredstava za mirovine.

Je li sustav generacijske solidarnosti održiv dugoročno s ovim brojem zaposlenih? – S ovim brojem naravno ne. Moramo težiti što većem broju zaposlenih. Pitanje je u kojem vremenu i na koji način. Kad bismo zaposlili i svih 300 tisuća koji su trenutačno na Zavodu za zapošljavanje, opet bi nam nedostajalo oko dvjesto, tristo tisuća zaposlenih. Moramo osnažiti svoje gospodarstvo da bude atraktivno, da proizvodi i otvara nova radna mjesta. Hrvatska bi u sljedećih 15 ili 20 godina morala imati dva milijuna zaposlenih.

Kako spriječiti to ‘gomilanje’ umirovljenika? – Mislim da je najveći dio iza nas, odnosno mi smo zemlja s najmanjim brojem umirovljenika koji su u mirovinu otišli s punim radnim stažem, samo ih je 18 posto, ali zato imamo najviše invalidskih mirovina, više od 25 posto. Već smo uveli penalizaciju prijevremenog umirovljenja, a kad je riječ o invalidskim mirovinama, tu će biti poostrena kontrola, s tim da se i ovdje mora promijeniti način razmišljanja. Umjesto određivanja invalidnosti, potrebno je utvrditi ostatnu radnu sposobnost te tako omogućiti invalidima da nastave raditi negdje drugdje. Tu veliku ulogu treba imati Fond za profesionalnu rehabilitaciju, koji bi za cilj imao financirati prilagodbu radnih mjesta za radnike u kojih je nastupila invalidnost. Na tom području naši susjedi Austrijanci postigli su znatne uspjehe. Dakle, ne moraju svi ići u mirovinu stjecanjem invalidnosti.

Znate li kakvi su dosadašnji rezultati trećega mirovinskog stupa, kolika je ondje štednja? – Potencijal je velik i nije iskorišten. Tu smo napravili pogreške po-reznim opterećivanjem tog stupa i uklanjanjem poticaja za štednju. Trebat će učiniti određene iskorake, za početak zakonskim razdvajanjem. Uz to potrebna je šira lepeza ulaganja i više proizvoda, poput rentne te životne štednje. Mirovine bi trebale biti temeljene na drugom i trećem stupu i o tome će biti riječ na ovoj konferenciji. Sada je u tom stupu, prema mojim informacijama, oko milijardu i šesto milijuna kuna, što je premalo i taj stup treba razvijati, ali da bismo to napravili, morat ćemo promijeniti razmišljanje u Hrvatskoj, potaknuti ljude na vlastitu štednju od ulaska na tržište rada.

Kako riješiti sivu i crnu ekonomiju? – Imamo paradoks, a to je zatvorenost institucija i manjak međusobne suradnje. Već smo pokrenuli komunikaciju između Zavoda za mirovinsko osiguranje, Zavoda za zdravstveno osiguranje, Regosa, Zavoda za zapošljavanje, Fine i Porezne uprave. Želimo vratiti R-S obrazac koji sadržava sva davanja koja dobiva radnik. Sada imate situaciju u kojoj poslodavac prijavi Regosu plaću i doprinose na razini radnika, dok Poreznoj prijavi na razini tvrtke, tako da Regos ima informaciju da su obračunati doprinosi, ali ne i jesu li uplaćeni, a Porezna ima tu informaciju na razini tvrtke. Želimo to upariti i od sljedeće godine trebali bismo imati protok informacija. Druga je kontrola OIB koji počinje funkcionirati i to je vrlo moćno oružje, treća je stvar inspekcija rada. Želimo spojiti inspektore rada s inspektorima zaštite na radu s obzirom na to da rade isti posao i time imati veći broj inspektora bez zapošljavanja novih ljudi.