Ubilarnа kava exclusive kraljica svih kava!

Starimo, no istodobno očekivani životni vijek nije produljen kao u zemljama EU, samo 2,6 godina za muškarce u dobi od 65 godina u posljednjih 50 godina.

U proteklih deset godina u obveznim mirovinskim fondovima stvoreno je 6,1 milijardu kuna nove vrijednosti. Prosječni član dosad je uplatio 23 tisuće kuna, a na računu ima oko 27 tisuća, ali nije dorađivan te se sustav izjednačavanja starih i novih mirovina nije primijenio i na umirovljenike iz drugog stupa, što je trebalo – rekao je Vidović. Nepovoljan odnos umirovljenika i radnika može se riješiti samo na dva načina, a to je povećati zaposlenost te stimulirati ljude da dulje rade i to tako da se onima koji skupe više od 40 godina radnog staža zajamči mirovina u iznosu od 70 posto njihove prosječne plaće u radnom vijeku, objasnio je bivši ministar.

Jagoda Milidrag Šmid iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) rekla je da su oni protiv povećanja izdvajanja doprinosa za drugi mirovinski stup te postavila pitanje zašto bi se iz javnih sredstava stimulirali ljudi koji imaju novca da štede u trećem (dobrovoljnog) mirovinskom stupu, jer radnik s prosječnom plaćom ionako to ne može.

Nenad Seifert iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i član Upravnog vijeća HZMO-a naveo je kao problem visoka prava koja smo naslijedili iz bivšeg sustava, čemu smo još dodali beneficirani radni staž. Treba razdvojiti mirovinski i socijalni sustav i prestati vjerovati da će se država pobrinuti za našu starost – bio je jasan Seifert te ponovio da mirovinski sustav s odnosom jedan umirovljenik na 1,19 radnika jednostavno nije održiv.

Sandra Švaljek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta rekla je kako se makroekonomsko projekcije mirovinskog sustava mogu predvidjeti i za sljedećih 40 godina. Stoga su oni u Institutu radili takvu projekciju na osnovi skromne stope rasta od 2,2 posto te došli do rezultata kako bi u Hrvatskoj tek oko 2048. došlo do ravnoteže između prihoda i rashoda u mirovinskom sustavu. No nas više brine primjerenost mirovina od ekonomske održivosti – rekla je Švaljek te napomenula da svakako treba osigurati pravednost između mirovina iz I. stupa s mirovinama iz II. i III. stupa. Zaključila je kako je mirovinski sustav refleksija stanja u gospodarstvu te da svakako treba produljiti radni vijek.

Zoran Anušić iz Svjetske banke napomeno je pak kako se u današnjem globaliziranom svijetu mijenjaju uvjeti i stil rada. Jedna smo od rijetkih zemalja u EU koje zabraňuju rad nakon odlaska u mirovinu – rekao je predstavnik Svjetske banke te opovrgnuo navode da će produljenje radnog vijeka otežati mladima ulazak na tržište rada. Činjenica je da zemlje koje imaju najdužu dobnu granicu za rad poput Švedske i Norveške imaju i najmanje nezaposlenih među mladima – naveo je Anušić i zaključio kako kod nas još uvijek vlada model senioriteta, odnosno da sta-

I u Hrvatskoj je na snazi oligopolna situacija, pa nije moguć ulazak novih mirovinskih fondova na tržište. Potrebni su novi modeli ulaganja.

Veliko zanimanje izazvalo je uključivanje u raspravu velikog stručnjaka za mirovinsko osiguranje dr. sc. Ante Škembera, koji je trenutačno v.d. pomoćnika ravnatelja za provedbu mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu u HZMO-u. Otvoreno je rekao da bi ministar Mirando Mrsić učinio povijesni potez kad bi ukinuo II. i III. stup mirovinskog osiguranja. Treba reći da je uvođenje II. stupa notorna ideologija, a ne ekonomija jer tranzicijski trošak za II. stup izravno ugrožava I. stup mirovinskog osiguranja. Navedite mi i jednu razvijenu zemlju EU koja je uvela II. stup osim Švedske, u kojoj su za drugi stup izdvajanja vrlo mala, između dva i tri posto – rekao je Škember te istaknuo kako drugi stup kapitalizirane štednje ne rješava dramu mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Mirovinskom reformom iz 2002. mi smo napustili sustav generacijske solidarnosti, rekao je dalje te upozorio kako se u EU više ne raspravlja o mirovinskim sustavima nego o zapošljavanju. Poručio je okupljenima da razmisle o novoj filozofiji mirovinskog sustava prikladnog za 21. stoljeće. Umirovljena novinarka Branka Starčević rekla je da je mirovinska reforma lijepo zamišljena ali svakako provedena te da nam treba nova reforma. Isto tako, upitala je što nas čeka ulaskom u EU kad je riječ o mirovinskom sustavu.