Jozeftunić

Uspjeh proizvođača alatnih strojeva danas se mjeri brzinom kojom mogu izbaciti nov proizvod na tržište. U tome pomažu tehnike koje vrlo brzo izbacuju 3D model i iz virtualnog svijeta stvaraju proizvod.

Slika Biama, međunarodnog sajma alatnih strojeva i alata te sajma zavarivanja i antikorozivne zaštite koji se prošli tjedan održao na Zagrebačkom velesajmu, i laičkom oku otkriva sliku stvarnosti u Hrvatskoj – izlagačkih paviljona sve je manje, igrača kao što je bila nekadašnja Prvomajska ni na vidiku, a oni koji su opstali u većini su zastupnici stranih kompanija. Takvi se ne žale na krizu, samouvjerenje kažu da im ide jer sve zdrave tvrtke kad ne prodaju ulažu u razvoj, a oni imaju tehnologiju koja se traži. Takvi kreiraju i aktualne trendove, vidljive i u zavarivanju i kad je riječ o alatnim strojevima.

Zanimanje zavarivača itekako se promijenilo. Jozef Tunić, znanstveni novak na Katedri za zavarivanje zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, objašnjava da je to zanimanje bilo jedno od traženih u vrijeme vrhunca brodogradnje. U Europi i svijetu je, kaže, taj posao i dan-danas cijenjen i jako dobro plaćen. Iako bi možda većina pomislila suprotno s obzirom na stanje u kojem su hrvatska brodogradilišta, to je zanimanje i dalje traženo. Potvrđuju to i u Đuro Đaković Montaži koja ima 270 zaposlenih zavarivača. Ipak, trendovi u zavarivanju idu u smjeru pojavljivanja sofisticiranih uređaja za zavarivanje, razvoja automatizacije i robotizacije pa se neizbježno postavlja pitanje potrebe čovjeka?

Za zavarivače će uvijek biti posla. Ne može se sve zavarivati s pomoću robota, a i nije dovoljno kupiti robota, treba ga znati i programirati – smatra Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju pri HGK. S njom se slaže i Zoran Kožuh, glavni tajnik Hrvatskog društva za tehniku zavarivanja. Naglašava da je uvođenje robotizacije u proizvodnju dostizanje jedne više razine produktivnosti koja ne znači otpuštanje radnika, već zapošljavanje novih. Primjetan je stoga i trend uvođenja informatičkih tehnologija u obrazovanje zavarivača, a Kožuh ističe da napredak u elektronički prate i proizvođači uređaja za zavarivanje. Danas su u ponudi i iznimno snažni uređaji manje mase, ali veće trajnosti i stabilnosti pri radu.

Bez obzira na vrstu industrije, robotizacija omogućuje uštedu i na vremenu i na sredstvima – ističe i Aleš Kocjančič, prodajni menadžer u tvrtkama koje se bave primjenom industrijskih robota Motoman Robotecu i Yaskawa Ristrou sa sjedištem u Sloveniji, inače u vlasništvu Yaskawa Electrica, jedine japanske korporacije koja u Sloveniji ima vlastitu proizvodnju. I Željko Košek, vlasnik tvrtke CNC Teh koja se bavi proizvodnjom strojeva za rezanje plazmom, plinom i vodenim mlazom, ima vlastitu proizvodnju. Štoviše, vlasnik je prvoga hrvatskog CNC stroja (računalno upravljan stroj) koji je na tržište ‘izbačen’ prije 12 godina.

Od tada do danas proizveli su više serija različitih CNC strojeva. Košek je u suradnji s partnerima razvio i CNC ‘waterjet’, stroj koji rabi tehnologiju rezanja materijala vodenim mlazom pod visokim pritiskom. – Reže sve materijale, od gume do titana. To je najnaprednija svjetska tehnologija rezanja – naglašava Košek, napominjući da su to pravi hrvatski proizvodi, licencirani i razvijeni na temelju vlastitog dizajna i softvera te zamjena za skupe uvozne strojeve, jer po kvaliteti ne zaostaju, a cijena im je čak dvostruko niža. Kriza ih nije toliko pogodila, nastavlja Košek, jer su manji, fleksibilniji i rade tehnologiju koja je tražena.

Rekl bismo uspješna hrvatska priča, a u čak nekoliko njih sudjelovala je 3D grupa (Tehnoprogres, IZIT i Topomatika) sa svojom 3D tehnologijom. Prisutni su u autoindustriji; klijent im je bio DOK-ING, medicini (Instrumentaria), energetici u 3D digitalizaciji velikih objekata (Končar), a jedan od većih klijenata im je i HS Produkt. – Uspjeh tvrtke mjeri se brzinom kojom može proizvod izbaciti na tržište. U tome pomažu tehničke koje vrlo brzo izbacu 3D model i iz virtualnog svijeta stvaraju proizvod. Ne treba ulagati u alate koje proizvode, već direktno u proizvod. To može samo 3D tehnologija – kaže Zoran Marenić, direktor Tehnoprogres.

Dodaje da što je kriza veća, posao raste jer, kako kaže, zdrave tvrtke kada ne prodaju, ulažu u vlastiti razvoj. Ne žale se ni u Lorsel strojevima, zaštitnicima nekoliko tvrtki, među kojima je i Prima Power, jedan od svjetskih lidera na području laserskih strojeva za obradu lima te servo-električne tehnologije. – Ljudi moraju pratiti nove tehnologije ako žele uspjeti na tržištu – naglašava Marta Martinović iz prodaje Lorsel strojeva. Zanimljiva je njihova servo-električna preša; prvi stroj sa zelenom e-tehnologijom koji je precizniji, lakše se održava i troši manje energije. Kako napominje Crnečki, proizvodnja treba biti energetski i okolišno održiva, mora biti tako organizirana da se s najmanje energije i resursa ostvari najbolji rezultat. Prema tomu, idu sve više i trendovi.