Razgovor s Milošem Bugarinom

Program koji je hrvatska Vlada objavila za 2011. do 2015. ocjenjujem pozitivnim, ponajprije zato što se u njemu posebno ističe da će ona potaknuti ulaganja u četiri sektora: turizam, energetiku, infrastrukturu i natapanje te životnu sredinu. Napreduvalo se u otvaranju tržišta za srpska poduzeća. Zaključujem to iz izjava vaših ministara, prije svega potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, koji stalno naglašava otvorenost Hrvatske za strane investitore. Vjerujem da će gospodarska suradnja i ulazak srpskih poduzeća na hrvatsko tržište biti i lakši i intenzivniji, mi smo zainteresirani za to. Želim vjerovati da će se i uvjeti za veći gospodarski angažman naših poduzeća znatno popraviti u odnosu na prošlo razdoblje. Uostalom, zato otvaramo PKS-ovo predstavljanje u Hrvatskoj jer želimo i tako biti zastupljeniji i pomoći svojim gospodarstvenicima da brže, lakše i jednostavnije uspostavljaju kontakte s hrvatskim partnerima. Vrijeme koje je pred nama potvrdit će naša predviđanja ili će nas demantirati. Koliko je do nas, vjerujem u uspjeh.

Nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. Srbiji ostaje slobodno važno mjesto koje je imala Hrvatsku među članicama CEFTA-e. Tako će se promijeniti odnos trgovinskih snaga u regiji. Srbija će sve manje zaostajati za Hrvatskom, posebno kad se Hrvatska nađe u EU i kad bude primjenjivala carinski režim Unije. Tad će prema Srbiji imati asimetričan tarifni odnos definiran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je Srbija potpisala s EU. Vrlo su važne trgovinske posljedice koje će izazvati ulazak Hrvatske u EU, posebno uzme li se u obzir velik obujam razmjene poljoprivrednih proizvoda, npr. mlijeka, mesa, brašna, s BiH, iznimno važnom vanjsko-trgovinskom partnericom i Srbije i Hrvatske. Hrvatska zasad, kao i Srbija i BiH, sa zemljama CEFTA-e ima bescarinski režim uvoza i izvoza. Nakon ulaska Hrvatske u EU aktivirat će se carine BiH prema EU, zbog čega će hrvatski izvoz u BiH biti manje konkurentan. Takva situacija povećat će konkurentnost srpske robe na tržištu BiH, ponajprije prehrambenih proizvoda. Pri tome će otegnota okolnost za naše gospodarstvenike pri izvozu u EU biti postizanje standarda koje traži Unija.

Najperspektivniji su sektori u Srbiji, prije svega, poljoprivredno-prehrambeni: gospodarska društva Bambi, PKB, Štark, Pionir, Swisslion, Frikom, Jafa, Nektar, Polimark, Aleva, Knjaz Miloš, Pivovara Apatin i dr.; zatim metalski sektor: Metalac, Alfa-Plam, Valjaonica bakra i aluminija Sevojno, Ljevaoonica Kikinda, Željezara Smederevo, Galeb Group, Gorenje i dr.; farmacija i kemija: Hemofarm, Farmakom, Tigar, Trajal, Galenika, Petrohemija i dr., te namjenska industrija: Zastava, Krušik, Prvi partizan.

Komorski sustav u Srbiji temelji se, kao i u Hrvatskoj, na eurokontinentalnom načelu obveznog članstva. I najjače europske ekonomije, kao što su npr. Njemačka, Austrija, Francuska, primjenjuju taj sustav organiziranja gospodarstva. Međutim, kao i u većini zemalja u tranziciji, i u Srbiji je prihvaćen Zakon o komorama kojim se predviđa prelazak na dobrovoljno članstvo. Upravo na osnovi iskustva drugih zemalja koje su napravile istu pogrešku upozoravali smo na to da se zbog toga može uširiti komorski sustav i smanjiti snaga zastupanja te zaštita interesa cijeloga gospodarstva. Dobili smo prijelazno razdoblje pa će se taj zakon primjenjivati od 1. siječnja 2013. U prijelaznom razdoblju PKS, naša predstavnštva u inozemstvu i sustav regionalnih komora postali nezamjenjiv subjekt srpskoga gospodarskog okružja. Pripremamo se i na mogućnost prelaska na dobrovoljno članstvo jačanjem kapaciteta svojih usluga i suradnje sa stranim komorama u Srbiji, i to s pomoću nedavno osnovanog Ino poola. Ipak, očekujemo da će nova Vlada i saziv Parlamenta, s kojim smo također intenzivno surađivali preko Srpskog parlamenta poduzeća održanog prošle godine, shvatiti koliko je za razvoj i gospodarstva i društva važno očuvati srpski komorski sustav i taj način udruživanja gospodarstvenika.