Energetski grad Wels

Bioplinsko postrojenje u Engerwitzdorfu godišnje opskrbljuje četiri tisuće kućanstava. Čak 50 seoskih imanja iz regije dostavlja sirovinu za proizvodnju biometana.

ARS Electronica Center, najposjećeniji je muzej u Linzu u kojem ne postoji znak ‘Ne diraj’. Posvetio se znanosti, tehnologiji i umjetnosti u svim njenim oblicima. Može se eksperimentirati i zaigrati s biotehnologijom, genetikom, robotikom, neurologijom ili umjetnošću.

U edukacijskom centru Welios smještenom u blizini centra Welsa interaktivna je izložba. Welios se nalazi u zgradi osvijetljenoj fotonaponskim čelijama koje joj daju oblik energetskog snopa.

Impresivna je multimedija izložba čeličane Voestalpine Stahlwelen u Linzu. Središnji svijet izložbe čini golema čelična rotonda s 80 kromiranih kugli promjera do 2,5 metara.

U mjestu Sattledt, smjestila se središnja i proizvodna logistička jedinica tvrtke Fronius International u kojoj se proizvode svi sustavi za punjenje baterija, zavarivanje i solarni izmjenjivači. Stalno pomiču granice u novim tehnologijama iz segmenta obnovljivih izvora energije i danas izvoze 99 posto svojih proizvoda.

Wels, drugi po veličini grad u Gornjoj Austriji s gotovo 70 tisuća stanovnika, postao je ‘energetski štedljiva općina’ i prvi grad koji se okitio takvom titulom. Nije ni čudo budući da već godinama nosi epitet ‘grada energije’. Grad postao ‘energetski štedljiva općina’ i prvi grad koji se okitio takvom titulom. Nije ni čudo budući da već godinama nosi epitet ‘grad energije’. I to s punim pravom! Potiče mjere zaštite okoliša još od 1985., korištenje alternativnih energetnata od 1994., a od 2003. potpisana je deklaracija o energiji kojom se grad obvezuje na poticanje obnovljivih izvora energije i na najveću moguću energetsku učinkovitost. S tom, ali i deklaracijom o pasivnoj kući koju su nedavno potpisali, Wels zauzima vodeću poziciju u usporedbi s gradovima iste veličine pa čak i većim gradovima u Austriji. Prije tri godine započeli su i projekt ‘Energetski grad Wels’ koji se posebno orijentira na potencijale uštede energije, energetsku učinkovitost, ekoenergiju pa i na ekopromet. Potiče i nabavu električnih automobila. U gradskom voznom parku već ima jedno vozilo na plin, jedno hibridno i jedan elektroautomobil, a 34 autobusa dobar dio svoje kilometraže prođe na biodizel i staro ulje, što godišnje donosi smanjenje emisija ugljičnog dioksida od 1500 tona.

Današnji razvoj može zahvaliti i svom položaju kao grad sajmov. Poznat je njihov nadregionalni energetski sajam, jedan od najpoznatijih i najvećih skupova u Europi. Koliku važnost pridaju obnovljivim izvorima energije te njihovom razumijevanju vidi se i u edukacijskom centru Welios smještenom u blizini centra Welsa. Welios je interaktivna izložba, a nalazi se u zgradi osvjetljenoj fotonaonskim čelijama koje joj daju oblik energetskog snopa. Na 2500 četvornih metara bavi se temama obnovljivih izvora energije i omogućava doživljaj svijeta fizičkih aktivnosti sudjelovanjem i eksperimentiranjem s oko 150 eksponata. Ukratko, učenje kroz interakciju, svijet i za velike i male koji dokazuje da znanost itekako može biti zabavna. A usudili bismo se reći i rad. Barem se čini da je tako u nekim tvrtkama.

U blizini Welsa, u mjestu Sattledt, smjestila se središnja i proizvodna logistička jedinica tvrtke Fronius International u kojoj se proizvode svi sustavi za punjenje baterija, zavarivanje i solarni izmjenjivači. Tvrtka zastupa koncept energetke učinkovitosti vidljiv i na samoj zgradi u kojoj se nalazi, inače investiciji vrijednoj oko 40 milijuna eura. Naime, 90 posto potrebne energije dobiva preko fotonaonskog postrojenja i toplane na biomasu. Stalno pomiču granice u novim tehnologijama iz segmenta obnovljivih izvora energije i danas izvoze 99 posto svojih proizvoda. Tako su pronašli i novo rješenje – Fronius energetska čelija koja će se u budućnosti upotrebljavati za pretvaranje izlazne energije u hidrogen koji će se potom moći skladištiti i ponovno pretvarati u korisnu energiju. Zanimljivo je da Günter Fronius, vlasnik te obiteljske tvrtke s podružnicama diljem svijeta osnovane davne 1945., danas ima 104 godine. Iako više ne radi, svaki dan dolazi u tvrtku i ruča sa svojim zaposlenicima. Treba li reći da im menza više sliči vrhunskom restoranu, da zgrada ima najmoderniju klimatsku opremu s podzemnim vodenim spremnikom, da u sklopu tvrtke imaju čak i vrtić?

Valja izdvojiti i bioplinsko postrojenje u Engerwitzdorf – najveće i prvo takvo postrojenje u Austriji kapaciteta 10 milijuna kilovat godišnje koje opskrbljuje četiri tisuće kućanstava. Čak 50 seoskih imanja iz regije dostavlja sirovinu za proizvodnju biometana, a od otvaranja pogona krajem 2010. u mrežu je pušteno više od 500 tisuća kubnih metara biometana za što je prerađeno 4500 supstrata. Osim obnovljivih izvora energije, ono što se gotovo može opipati u zraku u Gornjoj Austriji kombinacija je kulture, učenja i znanosti. I sve to na jednom mjestu. Impresivna je multimedijalna izložba čeličane Voestalpine Stahlvelten u Linzu. Središnji svijet izložbe čini golema čelična rotonda s 80 kromiranih kugli promjera do 2,5 metara. Pojedine kugle su razrezane pa se kroz njih može i prolaziti, a predstavljaju svojevrsne plazme na kojima se prikazuje proizvodnja i prerada čelika.

I možda je najbolje ostaviti za kraj – ARS Electronica Center, mjesto koje si je svijet budućnosti odabrao kao pozornicu. Najposjećeniji muzej u Linzu u kojem ne postoji znak ‘Ne diraj’ posvetio se znanosti, tehnologiji i umjetnosti u svim njenim oblicima. Može se eksperimentirati i zaigrati s biotehnologijom, genetikom, robotikom, neurologijom ili umjetnošću. Tamo je sasvim uobičajeno putovati u svemir kroz virtualnu 3D stvarnost, skijati pri brzini od 140 kilometara na sat, razgovarati na telefon s androidom, maziti robotiziranu bebu tuljana, klonirati biljke ili izolirati vlastitu DNK. Čini se kao da je u ozelenjenoj i osviještenoj Gornjoj Austriji gotovo sve moguće.