Home / Informacije / ŠTO KAŽU TRGOVCI, A ŠTO SOCIOLOZI

ŠTO KAŽU TRGOVCI, A ŠTO SOCIOLOZI

Uz kredo, ploču i računalo u obrazovni sustav razvijenih zemalja uselio se i Geocaching. U Hrvatsku privlači i turiste vođene GPS-om.

Pustolovni duh čući u mnogima od nas. Još kao maleni uživali smo u dječjim filmovima kojima je glavna tematika bila potraga za blagom, a danas milijuni osoba diljem svijeta uživaju u Harryju Potteru ili još aktualnijem – Geocachingu. Pustolovna je to igra koja će vas odvesti u prirodu i poput pravog modernog Indiane Jonesa, s GPS-om u rukama, navesti na otkrivanje skrivenog blaga, moderno nazvanog catch.

Sve počinje vašim logiranjem na internetsku stranicu Geocachinga gdje odabirete ‘cache’ (‘ulov’ ostavljen u nekom skrovištu) koji ćete tražiti i krećete u avanturu. Informacije poput gdje se nalazi, koje je veličine tajanstveno blago i koliko je zahtjevan teren po kojem ćete se kretati bit će pojašnjene. U skladu sa svojim željama, po ‘cache’ možete ići roniti ili se, primjerice, penjati po stijenama. Postoje i tako-zvani ‘multicatchevi’. Njih možete otkriti rješavanjem serije zagonetki poput hodanja put sjevera 10 koraka, čekanjem da Sunce u određeno vrijeme osvijetli mjesto koje vam ukazuje kako dalje i slično. Okorjeli igrači redom objašnjavaju da ovu igru igraju zato što ih uvijek odvede u neke nove krajeve, otkrije prirodu i mjesta na kojima još nisu bili, i tko zna bi li ih ikad posjetili da nije bilo Geocachinga.

Tomo Krajina, jedan od zaljubljenika u igru, kaže da cacheve uglavnom skuplja po Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, a kao najzanimljivije mjesto na kojem je bio ističe zanimljiv kompleks kanjona, špilja, tunela i jama Rakov Škocjan u Sloveniji. Općenito, ljudi postavljaju cacheve na mjesta gdje nema mnogo drugih ljudi, koji bi inače mogli pomisliti da su cachevi smeće i baciti ih, te na mjesta koja su zanimljiva za vidjeti pa je to odlična kombinacija za ljude koji vole prirodu.

  • Kada negdje putujete, obično obiđite mjesta koja su razvikana i reklamirana. Ovako imate motivaciju otkriti zanimljiva mjesta za koja malo tko zna. Zanimljivo je i to što sami možete postavljati svoje cacheve i svaki put kada ga netko nade dobivate povratnu informaciju. Tako vam potpuni neznanci ponekad zahvaljuju što ste ih odveli na mjesta koja vi poznajete, a na koja oni ne bi nikad došli da nije Geocachinga – objašnjava Tomo.

S Geocachingom se upoznao preko prijatelja s kojima je planirao. Na jednom su planinarenju oni postavili svoj cache, i tako se zainteresirao i želja za sudjelovanjem javila i kod njega, kaže Tomo.

Cijela je priča započela prije 12-ak godina kada je Dave Ulmer došao na ideju da običnu plastičnu kutiju napuni softverom, knjigama, te ubaci nešto novca i pružku koja mu je bila u blizini, te je zakopa i objavi njezine koordinate na Use-netu. Prvi tragač blaga koji se javio i bacio na posao bio je Mike Teague koji se dovezao iz Washingtona.

Cachevi mogu biti postavljeni i u gradu, a tada obično vode do zanimljivih spomenika kulture. No pravila nema. Osobi koja je postavila cache bit će iznimno zanimljivo pročitati dojmove stranaka koji je otkrio upravo njegovo skriveno blago i upoznao novo mjesto.

GPS vas do cachea dovede na 5-10 metara, ostalo je na vama. Lokacija i sadržaj cachea prepušteni su mašti i dosjetljivosti ‘izazivača’. Obavezno sadrži papir na koji se potpisuju i upisuju dojmove oni koji pronađu cache.

Geocaching omogućava poticajno povezivanje virtualnog i stvarnog svijeta, učenje o prirodi koja nas okružuje uz pomoć moderne tehnologije. Djeci, a i odraslima, ‘potraga za blagom’ zanimljiva je jer uključuje i misaone i fizičke aktivnosti – trebate pažljivo pratiti upute, analizirati okolinu, uočavati sitnice, dobro se snalaziti u prostoru i na kraju dobijete nagradu. Geocaching je možda jedinstven primjer u kojem vas moderna tehnologija tjera da izadete van i promatraste prirodu koja vas okružuje – kaže Lidija Kralj, profesorica matematike i informatike OŠ Veliki Bukovec.

Ona Geocaching koristi kao metodu poučavanja. U želji da svojim učenicima omogući učenje na različite načine i u različitim okruženjima, ideja da izadu iz škole i uče ‘tražeći blago’ odmah ju je privukla. Obrazovni Geocaching spaja sadržaje iz matematike, geografije, ekologije, informatike i raznih drugih nastavnih predmeta s kretanjem, orijentacijom u prostoru i zabavom, te se mnogi profesori u europskim zemljama služe Geocachingom kao metodom poučavanja.

Denis Rubić, inicijator projekta ‘Spot your adventure’, internetskog sitea na kojem možete upisivati koordinate svojeg skrivenog cacha na području hrvatskog teritorija, svoj je projekt zamislio kao promociju Hrvatske i njena turizma, a sufinancira ga Ministarstvo turizma. Kako Geocaching danas broji milijune korisnika, vrlo je zanimljivo privući i takve turiste. Osobi koja je postavila cache bit će iznimno zanimljivo pročitati dojmove jednog Izraelca koji je s veseljem otkrio upravo njegovo skriveno blago i upoznao novo mjesto u Hrvatskoj.

Cachevi mogu biti postavljeni i u gradu, a tada obično vode do zanimljivih spomenika kulture. No pravila nema. Tomo otkriva da je, zajedno sa suprugom, svoja četiri skrivena cacha postavio diljem Istre te da ih godišnje posjeti nekoliko stotina ljudi. I opet, veliki dio njih sigurno ne bi otišlo na ta mjesta da nije Geocachinga.

Igra zagonetki koja zabavlja i vodi u prirodu, u koju se možete upustiti sami, ali i s društvom, osvojila je srca mnogih Hrvata. S dolaskom lijepog vremena mnogi od njih ponovno glancaju svoje GPS-ove i s veseljem se logiraju na službene Geocaching stranice ne bi li otkrili što se nova nalazi u njihovu susjedstvu, ili pak na nekoj dalekoj lokaciji gdje još nikada nisu bili.

ŠTO KAŽU TRGOVCI, A ŠTO SOCIOLOZI

Slobodan Školnik EMMEZETA: – Manja potrošnja sigurno nije posljedica racionalizacije i promjene svijesti u Hrvatskoj, nego krize koju vrlo lako možemo nazvati trajnim stanjem koje neće proći ako nešto ne napravimo. Hrvatski potrošač jednostavno je ostao bez novca.

Sven Vorih CITY CENTER ONE: – Potrošači su se prilagodili novim uvjetima i zapravo profitirali jer su željeli, i dobili su, veću mogućnost izbora, povoljnije cijene, s pravom su naučili inzistirati na raznolikosti, kvaliteti ponude te na stalnim novostima.

Ognjen Čaldarović FILOZOFSKI FAKULTET: – U dugoročnom će se razdoblju mnogi koji troše iznad svojih mogućnosti postupno otrijezniti zbog osiromašenja, možda će im porasti i kritička svijest pa će si postavljati pitanja poput: ‘Treba li mi doista nov televizor?’

Hajrudin Hromadžić FILOZOFSKI FAKULTET: – Potrošačke trendove obilježavaju razvoj intenzivne potrošnje, porast potrošačke ovisnosti, komercijalizacija nostalgijnih sjećanja, ali i pojave politizacije poput projekata ‘kupujmo domaće’.

Bezglavi i razumni konzumerizam Dok su s jedne strane ljudi iz biznisa sigurni da mogu računati na daljnju potrošnju Hrvata koji samo čekaju bolja vremena da nastave s istim navikama, sociolozi smatraju da će se neke stvari ipak trajno promijeniti: – Dugoročno će se smanjiti broj trgovačkih centara, profilirat će se i smanjiti cijena robe zbog porasta konkurencije, a ‘bezglavi konzumerizam’ postupno će prijeći u ‘razumni konzumerizam’. Pozitivne crte trgovačkih centara sadržane su u mogućnosti brže, koncentriranije i raznovrsnije, pa i jeftinije, kupnje u kraćem razdoblju, a negativne bi bile preorijentiranje iskorištavanja slobodnog vremena u lažne društvene prostore gdje se stvara iluzija društvenosti i javnih prostora. Mnogi roditelji redovito vode svoju djecu upravo u atrakcijama prepun trgovački centar umjesto da s njima odu na izlet, bave se nekim stvarnim aktivnostima i stvaraju autentične događaje. Preobilje trgovačkih centara stimulira i olakšava kupnju, a s druge strane, neprestanim stimuliranjem potrošnje postupno se i neizbježno osiromašuje stanovništvo koje zbog pritiska potrebe kupovanja gomila nepotrebne stvari – smatra Ognjen Čaldarović, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu.

Priroda simptoma potrošačke želje Njegov kolega Hajrudin Hromadžić, sociolog i autor knjige ‘Konzumerizam’, smatra da financijska kriza, prelivena na mikrodrustvenu svakodnevnicu tisuća obitelji i pojedinaca, mora rezultirati i promijeniti u potrošačkim navikama: – No ne treba zanemariti prirodu simptoma potrošačke želje na kojemu počiva povijest potrošačkog kapitalizma unatrag stotinjak godina. Želja je iracionalna, nikada ne može biti do kraja zadovoljena i reklamno-marketiška industrija, kao jedna od pokretačkih snaga suvremenog kapitalizma, upravo profitira na trajnom proizvođenju modela kako želju pretvoriti u pseudopotrebu, u normativni obrazac. U tom smjeru već se desetak godina intenzivno razvija grana tzv. neuromarketinga. Tragati za društvenim posljedicama konzumerizma u sferi navodno neodgovornih pojedinaca metodološki je pogrešno. Odgovori na ova pitanja strukturalno-ideološki su i prizivaju sistemsku, političko-ekonomsku razinu analize. Uostalom, suvremena potrošačka kultura samo je pozadinska, neodvojiva strana neoliberalnog kapitalizma – zaključuje Hromadžić.

Ipak, klasični javni prostori poput ulica, parkova i trgova, za razliku od trgovačkih centara, omogućavaju građanske aktivnosti, primjerice masovnja okupljanja i prosvjede. Posljednji prosvjedni skup u Splitu okupio je 500 sudionika, a jedan od najvećih u posljednje vrijeme u Zagrebu na Cvjetnom trgu, okupio je između osam i deset tisuća prosvjednika. Istovremeno, City Centar i Avenue Mall u jednom vikendu zabilježe 200-tinjak tisuća posjetitelja. Prioriteti i vrijednosti su jasne. Glad za nabavom svega i svačega u ovom trenutku jača je od borbe za društvene vrijednosti i promjene.