Home / Tvrtke i tržišta / Lakše je raditi ako nisi pod pritiskom stvaranja visoke dobiti

Lakše je raditi ako nisi pod pritiskom stvaranja visoke dobiti

Hatić je nekoliko godina radio u razvojno-istraživačkom institutu u Sydneyu, u Australiji, a Antonić u vodećem znanstvenom institutu u Zagrebu. Poduzeće Oikon, Institut za primijenjenu ekologiju, osnovali su 2007. kad se Hatić vratio u Zagreb. Željeli smo stvoriti pravnu osobu koja će djelovati u niši između primijenjene znanosti i stvarnoga gospodarstva. Poduzeće koje će biti u stanju sagledati pitanja kojima se bavi iz više perspektiva, zato Oikon danas zapošljava stručnjake iz 15 različitih stručnih područja, intersektorski i međusektorski te bez jednoumlja i strukovne zatvorenosti u sebe. Željeli smo pomoći u donošenju razvojnih odluka temeljenih na činjenicama, analizama, brojevima i razumu. Prvi zaposlenik Oikonova bio je matematičar, a danas imamo nekoliko fizičara i matematičara. Zaštitu prirode i okoliša te šumarstvo odredili smo kao tematsko područje djelovanja i prva smo konzultantsko-inženjerska kuća u Hrvatskoj koja je počela djelovati u tom sektoru, a čiji su osnivači bili ljudi iz biotehničkih znanosti. Posao je započet rješavanjem problema s kojim se nosio HEP na razvoju jednoga hidroenergetskog projekta. Trebalo je više od godinu dana da investitori steknu povjerenje da Oleg i ja, 32-godišnjaci, možemo obaviti taj posao jer je ‘službena’ znanost tvrdila da je za ono što predlažemo potrebno 30 godina istraživanja. Znali smo da možemo i na kraju smo dobili taj projekt. Bio je vrlo dobro plaćen pa smo odmah krenuli u velikom stilu: s podizanjem infrastrukture poduzeća, nabavom najmodernije opreme i upotrebom najmodernijih metoda. To je uistinu bio pionirski rad koji je dao odlične rezultate. No donio je i nevjericu kolega iz struke koji su mu uporno pokušavali naći manu, ali i devet objavljenih znanstvenih radova i metoda, od čega tri u prestižnim svjetskim CC časopisima.

Nakon prvog došao je drugi, sličan, ali manji, projekt, zatim treći pa autoceste, a ostalo je povijest… Dosad je Oikon odradio više od 500 projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, a najveće je poduzeće koje se bavi primijenjenom ekologijom na zapadnom Balkanu. Imamo respektabilnu konkurenciju po pojedinim područjima djelatnosti kojima se bavimo i u državnom i u privatnom sektoru. Međutim, nijedno od konkurentskih poduzeća ne pokriva širinu usluga kao Oikon. Također, bez lažne skromnosti, uvjeren sam da je naš pristup radu jedinstven. Korisnici su Oikonovih usluga i državni i privatni sektor, a osim na hrvatskom tržištu rade i u Velikoj Britaniji, na Cipru, u Albaniji te na tržištu država bivše Jugoslavije. Oikon je radio za gotovo sve međunarodne financijske institucije: Svjetsku banku, EBRD, EIB, KFW, ali i fondove UN, UNDP, EU…

Hatić tvrdi da su Oikonov pristup ekologiji i kvaliteta obavljenog posla donijeli brojne inovacije te podignuli kvalitetu usluga u tome sektoru, pa je RH danas vodeća u zaštiti prirode i okoliša na zapadnom Balkanu. Brojni su Oikonovi proizvodi i usluge: od vođenja projekata i programa do isporuke; savjetovanja i tehničke potpore za projekte financirane iz EU i globalnih fondova, pokretanje, planiranje i izvršenje projekata, upravljanje rizicima i ugovorima na projektima, upravljanje podizvoditeljima, zaštita okoliša; izvještaji, studije, procjene i praćenje, industrijska ekologija, projekti energetske efikasnosti, okolišna medicina; istraživanja i razvoj, ekotoksikologija, bioindikacija te mnoge druge.

Iako je Oikon uspješno poduzeće, prihod u 2010. iznosio je 2,3 milijuna eura, a neto dobit 642 tisuće eura, Hatić kaže da hrvatski poduzetnik stoji veoma loše kad je riječ o tržišnom položaju i zakonodavstvu. U Oikonu je zaposlen 61 djelatnik, od kojih oko 85 posto ima visoku stručnu spremu. Među njima je devet znanstvenika, od kojih sedam ima doktorat. U krizi nismo izgubili nijedno radno mjesto. Posao se stalno širi i svake godine zapošljavamo nove djelatnike. Rast nije brz, ali je stalan. Usluge nudimo na sve širem tržištu, pa tako rastu i potrebe za kadrovima.

Naša je strategija godinama bila temeljena na tematskom rastu i širenju portfelja usluga. Mislim da smo danas prilično definirali svoj portfelj pa smo počeli ulagati sve više energije u geografsko širenje. Nismo trgovci koji plasiraju tuđe proizvode, svaki naš proizvod, tj. usluga, zapravo je ‘odijelo po mjeri’. Svaki ugovor postaje dio nas kao osoba. Živimo sudbinu tih projekata i često čak i nerazumno ulažemo više energije nego što to ima ekonomskog smisla. To je naša snaga i naše prokletstvo. Već sada znamo da smo vodeća kuća u svom području, a za pet godina to će vjerojatno znati i svi ostali. Hatić, koji kad je započinjao poduzetnički posao nije razmišljao za koliko će vremena vratiti uloženi novac, smatra da su strukturni i kohezijski fondovi, nakon ulaska Hrvatske u EU, nova prilika za Oikon.

Hoćemo li i koliko uspjeti realizirati tu priliku, ovisi o mnogo čimbenika, ali ponajviše o nama samima. Za Oikon se vrlo dobro zna u EU. Radili smo s većinom konzultantskih kuća iz EU, a redovito dobivamo projekte iz znanstvenih fondova. Više su nas puta predstavili u različitim izdanjima (Acquisition International; Public Service Review, European Union 20…). Europa Innova odabrao nas je među 100 najboljih poduzeća utemeljenih na znanju, a u tome izboru jedino smo poduzeće na prostoru između Beča i Grčke. Jedini smo iz sektora koje pokrivamo i jedini iz zemalja koje nisu u EU. Hatić napominje da trenutačno Oikon pregovara o projektima u Danskoj, na Grenlandu, u Iraku…

Vlasnici Oikona poduzetništvo temelje na etici i filozofiji savjesna poslovanja. Hatić naglašava da je s Antonićem odlučio učiniti ‘pravu stvar’ osnivajući Oikon. Imali smo sreću što nismo pozajmljivali novac od banaka, dobivali poticaje od države i bili pod bilo kakvim pritiskom zbog stvaranja visoke dobiti. Poslovni rezultati dolazili su prirodno, a sve je to uvjetovalo razvoj prijateljske i kolegijalne klime u poduzeću te odnos poduzeća prema svom okružju.