Home / Informacije / NOVA RADNA MJESTA Produktivniji javni sektor uvjet za zapošljavanje

NOVA RADNA MJESTA Produktivniji javni sektor uvjet za zapošljavanje

U krizi su otpuštali samo privatnici, pa je u tom sektoru produktivnost mnogo veća od plaće. U javnom sektoru nije bilo otpuštanja, pa je produktivnost manja od plaće. Javni sektor mora se restrukturirati.

Broj zaposlenih u prva dva ovogodišnja mjeseca bio je manji za 146 tisuća u odnosu na isto razdoblje 2008. Stopa zaposlenosti, prema Eurostatu, bila je 54 posto 2010. – nižu su imale samo Makedonija i Turska. To je manje radnosposobnih na tržištu rada nego 2004. Ako bi se podaci deseonirali (što statistika ne radi) i ako bismo tako mjerili odnos između broja zaposlenih i ukupnoga radnosposobnog stanovništva, tada je zaposlenost manja od 40 posto! Dok se javnost bavi stanjem na Zavodu na zapošljavanje, alarmantan podatak o zapošljivosti iznijedrio je samo jednu ideju – volontiranje.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Šplitske banke, objašnjava da su se problemi na domaćem tržištu rada gledali isključivo na osnovi visoke nezaposlenosti, pa se problem svrstao u kategoriju socijalnoga, a ne ekonomskoga. Zbog toga su se primjenjivala isključivo kratkoročna rješenja, najčešće prijevremeno umirovljenje. – Smanjenje radne snage utječe na stabilnost javnih financija jer taj model podrazumijeva rast socijalnih transfera. Dostupnost radne snage uvelike određuje i kretanja u platnoj bilanci, na tekućem računu, dakle na temelju konkurencnosti i izvoza, i na kapitalnome računu, na temelju tokova međunarodnog kapitala. Smanjenje ljudskog kapitala kao jednog od temeljnih inputa za rast dugoročno smanjuje i potencijalni rast BDP-a – upozorava Šantić. Razloge slabe zaposlenosti dijelom treba tražiti u prošlosti: u privatizaciji, koja je viškove zbrinjavala umirovljenjem, u ratu, ali i niskoj stopi poduzetničke aktivnosti. Premalo se radnosposobnih odlučuje za samozapošljavanje, jednostavnije je pronaći sigurno radno mjesto u javnoj službi.

Vladimir Preveden, voditelj zagrebačkog ureda Rolanda Bergera, smatra da se zaposlenost može povećati na dva načina: – Privatne tvrtke trebaju ulagati u inovacije i shvatiti da im tržište nije regija, nego svijet; Vlada bi pak trebala pokrenuti ulaganje u industrije budućnosti koje jamče dugogodišnji natprosječni rast. Takve smo projekte osmišljavali za nekoliko vlada u svijetu. To su industrije zelenih tehnologija, e-mobilnosti, održive poljoprivrede, mobilnih komunikacija, internetske ‘startup’-tvrtke te farmaceutika. Nažalost, nismo ni blizu takvih inicijativa u Hrvatskoj – zaključuje Preveden.

Konzultant Željko Perić objašnjava da su mnoga poduzeća zbog nekonkurentnosti i nemogućnosti inoviranja pokušavala preživjeti isključivo rezanjem troškova i smanjenjem broja zaposlenih. U takvim je uvjetima ključna dinamika poduzetničke scene, ali nije se zapošljavalo u novim industrijama, i to zbog nedovoljno ulaganja u istraživanje i razvoj, fokusa domaćih poduzetnika na domaće tržište, visoke cijene rada. – Za povećanje zaposlenosti nužna će biti kombinacija reformi i poticaja, među ostalim i poreznih – poručuje Perić.

No Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta tvrdi da je problem i rješenje samo u jednoj stvari: rastu produktivnosti javnog sektora! Produktivnost zaposlenih raste, ali samo u privatnom sektoru. – Kriza je jako polarizirala ta dva sektora. U krizi su otpuštali samo privatnici. Oni koji su ostali raditi u tom sektoru rade za nekoliko ljudi, pa im je produktivnost mnogo veća od plaće. U javnom sektoru nije bilo otpuštanja, raste jedinični trošak po zaposlenom, pa je produktivnost niža od razine plaće. Ukupno, tržište je u ravnoteži, ali na račun samo dijela zaposlenih. Rješenje je samo u rastu produktivnosti javnog sektora, ne u linearnom zamrzavanju ili rezanju plaća. To su radile Španjolska, Portugal te neke baltičke zemlje, ali bez rezultata. Javni sektor mora se restrukturirati, nema drugog načina rasta produktivnosti i konkurentnosti – kategorizirao je Lovrinčević.

Da je stvar upravo u tome, tvrdi i glavni hupovac Davor Majetić. Jedino liječ rast konkurentnosti, a to znači provesti sve reforme koje čekamo već 20 godina. – Država mora pokrenuti stvarne promjene, ali ne kozmetički, nego stvarnom pro- vrednom reformi, osiguravajući konkurentnost, transparentnost i motivirajuće okružje. U takvu su okružju poslodavci spremni preuzeti poduzetnički rizik i pokretati konkurentne poslovne projekte. Takvo okružje otvara nova radna mjesta i nove poslovne modele kojima je glavno mjerilo uspjeha izvrsnost, produktivnost i učinkovitost. Kratko, zbog teške situacije treba što prije privući ozbiljne investitore, a to znači hitno promijeniti poduzetničko i investicijsko okruženje.

Promjene koje je trebalo uvesti najkasnije do 2008. nisu se dogodile i zato u najnepovoljnijem trenutku moramo provoditi mjere za aktiviranje gospodarstva, upozorava Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. Nova radna mjesta mogu se otvoriti samo novim investicijama i rastom, čije prave učinke očekuje sredinom iduće godine. U međuvremenu Ministarstvo raznim mjerama zapošljavanja potiče poslodavce da lakše otvore radna mjesta.

Za mjere aktivne politike zapošljavanja u proračunu je osigurano 27,5 posto više novca. Sve su mjere oglašene na HZZ-ovoj internetskoj stranici. Povezali smo korištenje olakšicama samo s osobama koje su u HZZ-ovoj evidenciji najmanje tri mjeseca, odnosno za dugotrajno nezaposlene. Dosadašnju mjera za povećanje zapošljivosti mladih treba prilagoditi novim okolnostima.

Svi koji su mogli napustiti su proizvodnju i otišli onamo gdje je sigurnije. Može nam pomoći samo ozbiljan program razvoja koji uključuje oživljavanje proizvodnje. Bruto rad jest skup i sve su do sadašnje mjere bile palijativne, nedostaju cjelovita rješenja. Ne treba nama država izvoziti, samo nam treba stvoriti uvjete, ostalo znamo sami – poručuje Stojanović, upozoravajući na to da sve manje radnika zna raditi. Preduga odsutnost s tržišta rada briše staro znanje.

Upravo na to upozorava i Lovrinčević. Konkurentnog je znanja sve manje, ostali su samo fragmenti nekadašnjih projektnih timova. Industrija i informatika vaze za stručnjacima, no moglo bi nam se dogoditi da izgubimo i mlade ljude sa specifičnim znanjem, što će zbog fleksibilnih granica biti realan scenarij nakon ulaska u EU.

Domaće je okružje nekonkurentno zbog nepovoljna odnosa između produktivnosti i cijene rada. Konkurentnost radne snage može se povećati na dva načina: rastom produktivnosti, poticanjem restrukturiranja i orijentacijom prema proizvodnji tehnološki složenijih i vrednijih proizvoda, doduše tek u dugom roku. Sniženje cijene rada daje rezultate u mnogo kraćem roku. Uštedjeti se mora većinom smanjenjem doprinosa. Dosad se put prema smanjenju proračunskog manjka uglavnom tražio u povećanju progresivnosti u oporezivanju dohotka, što je prebacilo veći porezni teret na užu poreznu bazu i djelovalo negativno na konkurentnost rada, restrukturiranje gospodarstva, rast zaposlenosti i poticanje rada u sivoj zoni – ocjenjuje Šantić, dodajući da je porezni put kojim su krenuli vladajući dobar; prihode od doprinosa i parafiskalnih nameta koji opterećuju proizvodnju nastoji se supstituirati povećanjem indirektnog poreza (opće stope PDV-a) i namjeravaju se uvesti novi porezni oblici (oporezivanje imovine, kapitalne dobiti).

Milan Stojanović, vlasnik Siscije, potvrđuje da, iako je trebao, nije otpuštao, novog zapošljavanja nema, ali onaj tko ima radnike čuva ih kao oči u glavi.

Šantićeva su prognoze zaposlenosti prilično crne. Ove nas godine očekuje daljnji pad zaposlenosti zbog restrukturiranja u preradičkom sektoru i konsolidacije u uslužnim djelatnostima. Ni u idućim godinama neće biti bolje. Oporavak gospodarstva morat će se potaknuti rastom produktivnosti, a stope rasta BDP-a neće biti dovoljne za otvaranje više radnih mjesta. Nepovoljni demografski trendovi i starenje stanovništva ograničavaju prostor za smanjenje doprinosa i pad cijene rada, što također nepovoljno djeluje na perspektivu rasta zaposlenosti. Lovrinčević upozorava na to da će nam trebati bar desetljeće da obnovimo izgubljeno znanje i postanemo konkurentiji. Pod uvjetom da počnemo već sad!