Home / Financije / Ministar Linić o izvozu derivata

Ministar Linić o izvozu derivata

Osigurano osam milijardi kuna novih kredita. Smanjenjem obvezne pričuve središnja banka oslobodit će četiri milijarde kuna, a poslovne banke osigurat će još toliko iz drugih izvora. Prednost u kreditiranju imat će izvoznici.

Hrvatskoj narodnoj banci prošlog je tjedna, uz prisutnost ministra financija Slavka Linića, održan sastanak s predstavnicima osam najvećih poslovnih banaka i HBOR-a na kojem se razmotrio prijedlog središnje banke da se smanjenjem stope obvezne pričuve s 15 posto na 13,5 posto bankovnom sustavu oslobodi otprilike pet milijardi kuna (oko 4,1 milijarda u kunskom dijelu pričuve i 900-tinjak milijuna kuna u deviznome) i da banke iz drugih izvora pridruže još osam milijardi kuna za program financiranja gospodarskog oporavka, napose projekata koji će poboljšati platnu bilancu.

U tu bi se svrhu ove i sljedeće godine moglo usmjeriti 12-ak milijardi kuna, i to pod uvjetima prihvatljivijima od dosad ponuđenih kredita, uključujući ugovaranje fiksne kamatne stope. Bankari su u raspravi istaknuli da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala ni likvidnosti za veće kreditiranje, ali da se u potražnji ne nudi dovoljno kvalitetnih programa i da gospodarstvo nije u stanju ove i sljedeće godine apsorbirati 12 milijardi kuna kredita za projekte koji bi ispunili pretpostavljena mjerila. Nije sporno da bi smanjenje regulatornog troška moralo rezultirati i povoljnijim uvjetima za krajnje korisnike kredita.

Na kraju je dogovoreno da, uz četiri milijarde kuna koje središnja banka oslobađa spomenutim smanjenjem obvezne pričuve, a koje bi preko HBOR-a i njegova 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz tog programa, bankari osiguraju još četiri milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovinu udjela. To znači da bi ukupni kreditni potencijal za primjenu tog modela bio osam milijardi kuna, a krediti bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope. Predviđa se da bi se mogao primjenjivati već od ovog mjeseca.

Ustrajanjem na opstanku obiju Ininih rafinerija u travanjskom izdanju časopisa Banka rast izvoza snažno je podupro ministar financija Slavko Linić. Izjavio je: – Neprihvatljivo je da hrvatske rafinerije ne rade za slovensko, srbijansko, crnogorsko i tržište BiH. Kad sam odlazio nakon završetka prijašnjeg mandata, planovi hrvatske naftne kompanije bili su jasni. Nakon našeg odlaska derivati su se uvozili, čak smo izgubili i hrvatsko tržište. Radit će obje rafinerije i rast će prodaja derivata na tim regionalnim tržištima. Pogledajte koliko ih uvozimo! Kažem vam, naš cilj bit će izvoz, pa i u Mađarsku.

Švicarski Glencore isporučit će Eurocable Groupu, glavnome proizvođaču električnih vodova i kabela na srednjeeuropskim i jugoistočnoeuropskim tržištima, 13 tisuća tona bakrenih katoda, i to na temelju ugovora potpisanog između dvije tvrtke. Ukupna vrijednost ugovora 100 milijuna američkih dolara. Eurocable Group kupuje bakrene katode i prerađuje ih u bakrenu žicu koju zatim kao osnovnu sirovinu rabi u proizvodnji kabela. Suradnja s Glencoreom temelji se na sadašnjim poslovima Eurocable Groupa, od kojih je jedan suradnja s velikim austrijskim i njemačkim distributerima kabela s kojima su ugovori vrijedni 70 milijuna eura potpisani početkom godine.