U što bi trebali ulagati FGS-ovi

Tko kaže da fondovi gospodarske suradnje ne ulažu? Alternative private equity i HBOR zajedno će s 97 milijuna kuna dokapitalizirati Centar banku u vlasništvu Dragutina Biondića. Iako je još nedavno Uprava banke tvrdila da konzervativnom poslovnom politikom uspijeva samostalno opstati, taj potez ipak dokazuje da male banke imaju ozbiljnih problema s kapitalom. HNB odavno sugerira da bi okrumpnjavanje malih banaka pod jednom kapom moglo biti spasonosno rješenje. Ulaganje FGS-ova i države u Centar banku svojevrsna je najava neizbježnog procesa. A to da je smisao FGS-ova ulaganje u proizvodne tvrtke, ne u gotov financijski proizvod, druga je priča.

Kako je neki dan javio HRT, Split-skodalmatinska županija ruši birokratske zapreke i agresivnom politikom privlači investitore, posebice Nijemce. Najavljenje je da će Županija dozvole za solarne ili vjetroelektrane na svom području dati u roku od 45 dana, pod uvjetom da se proizvedu kod nas i zaposle ljudi. Prema tome, investitori u obnovljive izvore energije u Dalmaciji umjesto jednih dobivaju druge prepreke, koje će moći prevladati jedino ako zaposle ljude da pušu u vjetroturbine.

Poskupljenje struje u iznosu većem od 13,5 posto koje je najavio prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić smanjiti će standard stanovništva, a dvostruko će negativno djelovati na realni sektor gospodarstva. Budući da će stanovništvo imati još manje raspoloživa novca za trošenje na sve druge stvari, proizvođači i pružatelji usluga neće moći rast svojih troškova prebaciti u cijene za krajnje korisnike, kao što to nisu činili sve ovo vrijeme otkako su podijeljale cijene naftnih derivata i kao što to uglavnom nisu učinili s povećanjem PDV-a. Dobra je vijest da ni najavljenje poskupljenje struje neće prouzročiti rast inflacije, ali ta vijest nije toliko dobra koliko je ona druga loša: rast troškova u realnom sektoru sigurno neće motivirajući djelovati na otvaranje radnih mjesta, naprotiv, motivirat će poslodavce na nova otpuštanja.

Počela je omiljena hrvatska brojalica: koliko će turista ove godine ući u zemlju i koliko će noćenja ostvariti. Novi ministar turizma Veljko Ostojić još pokazuje sklonost da uspjeh turističke sezone mjeri iznosom zarađenih eura, ali je samo pitanje vremena kada će i on, jednako kao i svi njegovi prethodnici, pokleknuti i prikloniti se čarima brojalice. Stvar je čisto pragmatična. Broj automobila i broj noćenja mogu se doznati i javnosti prikazati odmah i tako malo podignuti optimizam, a na rezultate od zarađe treba čekati do kraja godine. I to bez jamstva da neće biti razočaravajući.

Bilo bi mnogo lakše prihvatiti Vladi odluku da se zaduži za još 1,84 milijarde kuna kako bi podmirila kredite triju brodogradilišta kad bi nam itko na ovome svijetu mogao jamčiti da je to doista posljednji put da se to čini. Vlada Zorana Milanovića ovaj put nije imala izbora. Preuzete obveze još iz vremena bivše Vlade treba podmiriti. No, još bi bilo lakše podnijeti to pretvaranje kredita brodogradilišta u javni dug da se već jednom prestane govoriti da je to obveza proizašla iz restrukturiranja brodogradilišta. O kakvom mi to restrukturiranju pričamo?! I opet je samo saniran dio dugova brodogradilišta. Ništa se drugo time promijenilo nije.

Neće varaždinski poduzetnik Davor Patafta sam spasiti domaću tekstilnu industriju od propasti, ali je na dobrom putu da spasi svoju prethodnu akviziciju i barem stotinjak radnih mjesta u Čakovcu. Pataftina T7 grupa objavila je da njena tvrtka Industrija pamuka iz Duge Rese ulazi u zakup MTČ Tvornice čarapa u stečaju. Preuzimanjem Industrije pamuka u T7 je ušla proizvodnja sirovine koja, barem prema dostupnim podacima, ima velikih problema s plasmanom. Ulaskom u proizvodnju čarapa Patafta stvara sigurnoga kupca za predu iz Duge Rese, makar samo na godinu dana na koliko je potpisan ugovor o najmu. Prodljene ugovora ovisit će, naravno, o tome hoće li s plasmanom čarapa biti manje problema nego s plasmanom pređe.

Prije no što legalizacija bespravne gradnje uvede malo reda, svakodnevno možemo svjedočiti nevjerojatnom neredu koji bespravni graditelji proizvode ohrabreni mogućnošću da dobiju zakonski blagoslov za svoje bezakonje. Posljednji takav primjer zabilježen je u Primoštenu, čiji je načelnik Stipe Petrina priveden u policijsku postaju zbog vrijedanja suda i policije. Petrina je pokušao spriječiti jednoga bespravnoga graditelja u bespravnom prekopavanju općinske ceste kako bi bespravno došao do priključka na vodovod, što je ovaj činio prema odluci suda, uz pomoć sudskog ovršitelja te uza zaštitu policije. Bespravni je graditelj odlukom suda došao do priključka na vodovod, a načelnik Petrina do policijskoga optužnog prijedloga Prekršajnom sudu zbog osnovane sumnje da je počinio prekršaj protiv javnog reda i mira zato što je vikao da je sud korumpiran, a policija kriminalna.

Riječani se osjećaju izdanima, Zagorci se još nisu odlučili jesu li dobili ili izgubili, čelnici mnogih javnih poduzeća uznemirili su se u strahu od još jednog vala smjenjivanja. Jednoga bivšeg uspješnog župana na mjestu ministra prometa, pomorstva i infrastrukture zamišljeno je drugi uspješan župan. Zlatko Komadina nije se na tome mjestu zadržao dovoljno dugo da bi ispunio predizborna obećanja o investicijskim projektima na riječkom području, a mandat Siniša Hajdaš Dončića počinje gotovo istog dana kad i velika rekonstrukcija Zagorske magistrale. Ovaj put je to ipak samo koincidencija, iako više nego znakovita.

Nekoliko mirnih tjedana u Europi, bar kad je riječ o makroekonomiji, bilo je, čini se, varljivo, kao i uvjerenje raznih lidera da su napokon riješili europsku dužničku krizu. Strahove je opet potaknula Španjolska, čiji su mnogo veći deficit od očekivanoga (navodno 5,3 posto za ovu godinu), krhke banke i sve veći javni dug izazvali uvodna nagađanja o paketu pomoći iz EU poput onoga danog Grčkoj, Irskoj i Portugalu. Slijedom već poznatog scenarija demantiraju se zaredali iz svih smjerova, od španjolskih ministara ekonomije i financija do briselskih činovnika. Međutim, gdje ima dima, ima i vatru, pokazalo je nedavno iskustvo. Svi su navedeni, naime, srčano nijekali potrebu za spašavanjem.