Obiteljske tvrtke

Tko želi brži oporavak, mora se orijentirati na izvoz. Većina obiteljskih tvrtki orijentirana je na domaće tržište, zato se u njihovu slučaju oporavak ne očekuje prije druge polovine 2013.; one pak orijentirane na izvoz mogu, u skladu s događajima u eurozoni, bilježiti bolje trendove već u drugoj polovini ove godine.

Četvrta Liderova konferencija ‘Budućnost obiteljskih tvrtki’, koja se prošlog četvrtka održala u zagrebačkom hotelu Panorama, velikim dijelom bavila nasljednicima u čijim rukama ostaje budućnost obiteljskog biznisa. Izneseni su i neki zanimljivi podaci, poput onoga da je gotovo pola Hrvata zaposleno u obiteljskim tvrtkama. Vrlo je česta zabluda da su obiteljski biznisi mala i srednja poduzeća koja ne utječu previše na sudbinu gospodarstva. Međutim, upravo suprotno: velike autoindustrije i veletrgovine u svijetu niknule su kao obiteljske tvrtke; tako je i u Hrvatskoj, gdje je Agrokor najbolji primjer za to.

Na konferenciji je bio i ministar poduzetništva i obrta, koji je pozvao sve male i srednje tvrtke da se aktivno uključe u programe Ministarstva i u ovoj godini iskoriste prilike koje nude HBOR i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo. Ministar je okupljenim predstavnicima obiteljskih tvrtki, članovima HUP-a i akademskih zajednica najavio da će Vlada ove godine programima financirati projekte iz HBOR-ova kreditnog fonda u vrijednosti od sedam milijardi kuna.

HBOR poduzetnicima nudi kamatnu stopu od tri posto s počekom od pet godina i otplatom na 17 godina. HAMAG obiteljskim tvrtkama omogućuje jamstvo na prvi poziv, odnosno državna jamstva kojima bi poduzetnici bilo lakše doći do novca za investiranje. Za desetak dana Ministarstvo će predstaviti i novi program ‘Poduzetnički impuls’, kojim će se poduzetnicima osloboditi dodatnih 336 milijuna kuna – najavio je Maras.

Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Njezini podaci pokazuju da u svijetu između 70 i 90 posto godišnjega svjetskog BDP-a stvaraju obiteljske tvrtke: – Drugu generaciju preživi 30 posto tvrtki, 13 posto treću, a samo je tri posto dugovječno. Takvi trendovi pomalo se mijenjaju jer su poduzetničke obitelji sve češće, no nepotizam je i dalje velik problem – objasnila je Singer.

Smatra da Vlada nije jedina odgovorna za razvoj obiteljskog biznisa, no da bi se drukčijom poreznom politikom, obrazovnim programima, promjenom Zakona o poduzetništvu kojom bi se tvrtkama omogućilo da dođu do novca a da ne izgube kontrolu trenutačna situacija mogla okrenuti u korist obiteljskog biznisa.

Hrvoje Bogdan iz Adizesa, Natalija Pekić iz Centra za poduzetništvo te Tanja Prekodravac iz tvrtke Selectio objasnili su kako prepoznati lidera u obitelji i iznijeli zakonitosti prijenosa obiteljskog biznisa.

Vlasnici nemaju nikakva iskustva s prijenosom vlasništva i liderstva svojih kompanija, taj je proces u obiteljskom poduzetništvu pun emocija i sukoba. Druga generacija često je uskrsnula iz prve generacije poduzetnika koji ne potiču vodstvo, nisu dobri mentori ni strpljivi učitelji. Prepoznavanje, usmjeravanje i odabir budućeg lidera zadatak je prve generacije, koja mora osnažiti liderske talente svog nasljednika i staviti ga u funkciju uspješne generacijske tranzicije – ustvrdio je Pekić.

Jedna od glavnih dvojbi o kojima se raspravljalo bila je kada i pod kojim uvjetima zaposlit vanjskog menadžera, dakle stručnjaka izvan obitelji. Kriterij za odabir trebale bi biti kvalifikacije i iskustvo, a ne odnos s obitelji. Iskustvo rada u korporaciji moglo bi pomoći u profesionalizaciji i potaknuti učenje novih generacija.

Uspjeh i održivost obiteljskih tvrtki ovise o njihovoj sposobnosti da privuku, motiviraju i zadrže stručnjake koji nisu članovi obitelji. Uloga vanjskih menadžera jest da premošte jaz između generacija i osiguraju potrebno znanje koje nemaju članovi obitelji – ispričala je Mirela Alpeza iz CEPOR-a, dodavši da obiteljske tvrtke plaćaju vrhunske menadžere od 15 do 30 posto manje od neobiteljskih korporacija.

Financijski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić poduzetnicima je predstavio svoja predviđanja: – Kratkoročni izgledi za izlazak iz krize nisu dobri, no ima potencijala za rast u privatnom poduzetništvu. Ohrabruju Vladini potezi koji izvore financiranja približavaju privatnom sektoru, no obiteljskim tvrtkama treba i tehnička pomoć. Većina obiteljskih tvrtki orijentirana je na domaće tržište, zato se u njihovu slučaju oporavak ne očekuje prije druge polovine 2013.; one pak orijentirane na izvoz mogu, u skladu s događajima u eurozoni, bilježiti bolje trendove već u drugoj polovini ove godine – najavio je Šantić.

Na okruglom stolu koji je okupio vlasnike i osnivače tvrtki (Nikolu Nemčevića, Slavena Kufnera, Stjepana Roglića, Ivicu Jakića) svi su se složili da su njihove tvrtke prošle teško recesijsko razdoblje, istaknuvši da se od ove godine osjeća znatno poboljšanje. Na pitanje kako se nositi s recesijom Slaven Kufner iz tvrtke Kumal odgovorio je da su recesiju svladali usmjerivši svoj kapital u tržište i proizvodnju modernijih i traženijih materijala, s čime se složio i Stjepan Roglić iz Orbico grupe rekavši da su unatoč krizi nastavili investirati. Nikola Nemčević iz tvrtke Jan Spider podupro je optimizam rekavši da 2012. na stranom tržištu planiraju stopostotni rast zahvaljujući novim dogovorima o suradnji s tržištima Engleske, Rusije, Izraela i Kanade.