Dvadeset renesansnih godina hrvatskog tržišta

Život, zdravlje, automobil, stan, kuća, umjetnine, sve se može osigurati. Osiguravajuća društva, kojih je Hrvatskoj 25, natječu se tko će ponuđu obogatiti inovativnijim proizvodima. U posljednjih dvadeset godina hrvatsko tržište osiguranja razvijalo se bolje od mnogih drugih gospodarskih područja, no osiguravatelji tvrde da još ima potencijala jer hrvatski puk nije potpuno shvatio važnost ugovaranja npr. police životnog osiguranja. Tu tvrdnju prati i upozorenje da je sklapanje police životnog osiguranja jedno od najboljih ulaganja u budućnost jer je jamstvo financijski sigurne starosti kad propadaju i mirovinski sustavi bogatih država. Pripremajući se posve ‘pokoriti’ tržište Lijepe Naše, osiguravatelji se pripremaju i za ulazak u Europsku uniju.

Nakon ulaska Hrvatske u EU osiguravateljima se otvaraju dodatne mogućnosti za razvoj i širenje portfelja, ali to znači i veću otvorenost hrvatskog tržišta osiguranja Uniji, veću slobodu u pružanju tih usluga – kaže Katina Kaleb, koordinatorica općih i stručnih poslova u Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO).

Kako će se hrvatski osiguravatelji snaći na tržištu EU, vidjet ćemo, zasad možemo analizirati rezultate proteklih 20 godina, koliko radi i HUO. Praksa pokazuje da je osiguranje automobila oduvijek zauzimalo znatan postotak tržišta osiguranja. Primjerice, udio automobilskih osiguranja, posebno obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i ostalih obveznih osiguranja, lani je bio 31,26 posto u zaračunanoj bruto premiji, no ugrozili su ga porast imovinskog osiguranja zbog većih ulaganja u građevinarstvo i životno osiguranje.

Udio u zaračunanoj bruto premiji u životnim osiguranjima lani je bio 26,59 posto. Tomu pridonosi podatak da se polica životnog osiguranja prihvaćala kao sredstvo za osiguranje povrata kreditnih obveza, ali i kao način dopune buduće mirovine – kaže Kaleb, objašnjavajući da je prosječna premija životnog osiguranja po stanovniku rasla od 304 kn u 2003. na 574 kn u 2008.; 2010. zabilježila je pad i iznosila 556 kn. Kaleb posebno naglašava razvoj proizvoda osiguranja, među kojima izdvaja dragovoljno zdravstveno osiguranje kao dopunu državnome.

Istina je da je hrvatsko tržište osiguranja doživjelo renesansu, no da prostora za rast još ima, dokazuje zanimanje inozemnih osiguravatelja. Hrvatsko tržište zasićeno je samo u osiguranju od automobilske odgovornosti, zato je otvoreno i spremno za nove proizvode. Osnovni pokazatelji i procjene razvoja moći će se dati tek nakon što se provedu nužne gospodarske mjere – kaže Kaleb. Posebnost hrvatskog tržišta osiguranja u njegovoj je uređenosti u skladu sa smjernicama EU o osiguranju koje će omogućiti brzu integraciju u sustav Unijina osiguranja, tvrdi Kaleb. Toj tvrdnji u prilog ide podatak da je još 1997. u Hrvatskom uredu za osiguranje osnovan Garancijski fond. Njime se štite žrtve prometnih nezgoda koje su prouzročila neosigurana i nepoznata motorna vozila te vozila osigurana u društvima za osiguranje u stečaju, oštećene osobe koje se slučaju štete ne mogu naplatiti zato što je društvo za osiguranje prestalo poslovati, ali i žrtve zrakoplovnih i pomorskih nesreća koje su izazvale neosigurane ili nepoznate brodice na motorni pogon.