Home / Tvrtke i tržišta / OPTIKA Od svibnja HT starta s vrlo brzim internetom

OPTIKA Od svibnja HT starta s vrlo brzim internetom

Ponuda velikih internetskih brzina imat će limitirajući doseg s obzirom na to da je većina još na nižim pristupnim brzinama, za koje nije pronađeno regulatorno rješenje.

Hrvatski Telekom (HT) u svibnju ove godine gotovo sigurno kreće s ponudom veleprodajnoga širokopojasnog pristupa (optike), koji se odnosi na internetske brzine veće od 20 Mbit/s, ali s ograničenim dosegom prema korisnicima, doznaje Lider iz izvora bliskih kompaniji. Iz HT-a poručuju da je taj korak posljedica odluke HAKOM-a o izmjenama i dopunama standardne ponude HT-a za veleprodaju širokopojasnog pristupa iz prosinca prošle godine i da predstavlja nastojanja da se ulaganja u svjetlovodnu mrežu u Hrvatskoj nastave.

No, riječ je o ponudi koja će se odnositi samo na pakete pristupnih brzina od 20 Mbit/s i više, pa će slijedom toga imati vrlo ograničen tržišni doseg s obzirom da je većina korisnika još uvijek na nižim pristupnim brzinama (do 4 Mbit/s), za koje nije pronađeno odgovarajuće regulatorno rješenje – poručuju iz HT-a.

Dodaju da ne očekuju da će ta ponuda imati veći utjecaj na šire tržište te da će na stvarnu migraciju korisnika s bakrene na svjetlovodnu mrežu morati još neko vrijeme pričekati do rješenja koje će, dugoročno gledano, omogućiti ubrzani razvoj širokopojasnih mreža i usluga.

To znači da HT i HAKOM još uvijek nisu postigli dogovor o glavnom predmetu spora. Naime, HAKOM je tražio od HT-a da nakon polaganja svjetlovodne pristupne mreže tu mrežu po nekoj cijeni korištenja stavi na raspolaganje i drugim operaterima, na što HT nije pristao. Pregovori su počeli još u prvom tromjesečju 2010., da bi HAKOM u prosincu 2011. usvojio izmjene i dopune HT-ove ponude.

Prema posljednjim podacima, potkraj 2010. na svjetlovodnu pristupnu mrežu bilo je spojeno tek oko šest tisuća korisnika, a Vlada u svom prijedlogu Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2015. godine predviđa omogućavanje pola milijuna širokopojasnih nepokretnih priključaka temeljenih na svjetlovodnoj mreži do kraja 2015. godine. Tada je HT svjetlovodnom pristupnom mrežom ‘do vrata’ (FTTA) pokrio oko 250 tisuća kućanstava, a optičke kućne instalacije izgrađene su za oko 90 tisuća kućanstava (FTTH).

Te su mreže izgrađene prije stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže, koji podrazumijeva sinergiju na relaciji investitor-lokalna samouprava-HAKOM. HT traži da gradnja elektroničko-komunikacijske infrastrukture (EKI), u ovom slučaju optičke distribucijske mreže, mora biti tretirana kao javni interes. Prednosti optičke infrastrukture privatni korisnici će osjetiti kroz veću i poboljšanu interaktivnost, a brzina i kvaliteta koje pruža optička infrastruktura ključne su i za razvoj usluga poput onih ‘u oblaku’ te za usluge e-zdravstva.

Općenito, da bi hrvatsko gospodarstvo bilo konkurentno onima u EU, potrebno je imati istu infrastrukturu koja postoji u EU, a usluge poput ‘cloud computinga’, M2M komunikacije, 3D televizije, e-učenja i slične, dodatno povećavaju ionako velike potrebe za superbrzim podatkovnim prometom te se ne mogu kvalitetno pružiti putem bakrene ‘žice’.