Home / Mediji i publikacije / RAZVOJ I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

RAZVOJ I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

HEP – razvoj i obnova distribucijske i prijenosne infrastrukture, obnova kapaciteta te razvoj novih kapitalnih proizvodnih objekata.

HŽ – osvremenjenje u svim segmentima.

HT – optička infrastruktura i LTE-tehnologija.

Vipnet – suvremene visokotehnološke mreže, bežične i fiksne kabelske.

Viro – uz osvremenjenje pogona gradnja bioplinskog pogona i pročišćivača otpadnih voda.

Cemex – prilagodba proizvodnje za uporabu biomase i drugih vrsta zamjenskoga goriva, povećanje energetskih učinkovitosti, uporaba energije vjetra i sunca.

Ina – proizvodnja i istraživanje te osvremenjenje maloprodajne mreže.

JGL – kapitalna ulaganja u nove proizvodne i skladišne kapacitete.

Belišće – osvremenjenje strojeva i opreme.

Dalekovod – zajednička ulaganja i partnerstva za razvoj projekata OIE-a (vjetroelektrana) u Hrvatskoj i regiji, činčaonica u BiH.

Belupo – izlazak na nova tržišta.

Adris – uzgoj ribe, turizam i proizvodnja cigareta; namjerava akvirati izvan današnjeg portfelja.

Pliva – pogon za proizvodnju gotovih oblika lijekova, injekcijski pogon, nova linija za punjenje u bočice.

Optima Telekom – optička infrastruktura.

B.net – infrastruktura i usluge.

Nexe – industrijski kolosijek, bioplinski pogon, osvremenjenje proizvodnje, softversko rješenje.

Uz redoviti remont tvornice prošle godine većinu ulaganja u Viro – tvornicu šećera usmjerili prema povećanju kapaciteta proizvodnje šećera i poboljšanju energetske učinkovitosti. Prošlogodišnja ulaganja vrijedila su više od 60 milijuna kuna – kažu u toj tvrtki.

I Belišće ove godine nastavlja osvremenjivati strojeve i opremu u osnovnom biznisu (proizvodnja papira i ambalaže), pa se i ulaganja odnose na povećanje produktivnosti. Ulaganje ukupno vrijedno šest milijuna eura usmjerit će se u proizvodnju papira, ambalaže te prijevoz. Pri tome ćemo se koristiti i vlastitim i kreditnim sredstvima – kažu u Belišću, dodajući da je posljednje veliko ulaganje vrijedno otprilike dva milijuna eura realizirano prošle godine u Tvornici ambalaže.

Konkretno, instaliran je pogon za proizvodnju valovitog kartona, čime je udvostručen kapacitet proizvodnje. Mnogo se uložilo i u Tvornicu poluceluloze i papira te energetiku (dva milijuna eura). Pokazuje se tako da su investicije, predviđene nužnim ulaganjima u zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sve veći investicijski motori u privatnom sektoru. Najveće je ulaganje u Cemexu, tvornici cementa iz Kaštela, gradnja pogona za prihvat, privremeno skladištenje i doziranje drvne sječke, odnosno biomase, zamjenskoga goriva u proizvodnji. Ulaganje je vrijedno gotovo 23 milijuna kuna. Budući da su obveznik smanjenja emisije CO₂, proizvodnju u Cemexu planiraju prilagoditi i za uporabu drugih vrsta zamjenskoga goriva, što će biti cilj sljedećeg ulaganja. Veća investicija jest i priključenje Cemexovih tvornica cementa Sv. Juraj i Sv. Kajo na sustav kanalizacijske mreže Eko Kaštelski zaljev vrijedna više od 14 milijuna kuna.

Unatoč krizi koja je najteže pogodila upravo našu industriju nastavili smo ulagati u osvremenjenje tehnoloških procesa. Samo smo prošle godine u to uložili više od 57 milijuna kuna. Ta ulaganja omogućit će nam optimiranje proizvodnje – kažu u Cemexu. Da imaju sve preduvijete za veća ulaganja, usredotočili bi se, kažu u Cemexu, na povećanje energetske učinkovitosti i ponude na tržištu. U to ćemo ubuduće ulagati. Nažalost, prirodni potencijali obnovljivih izvora energije još se ne iskorištavaju dovoljno, posebno energija sunca i vjetra. Upravo je u takvim projektima budućnost razvoja – dodaju.

U Nexe grupi planiraju ulagati gotovo u sve divizije. Neki od planiranih ovogodišnjih investicijskih projekata Nexe grupe jesu nastavak gradnje industrijskog kolosijeka, projekt otprašivanja hladnjaka klinkera (ulaganja vrijedna 17,5 milijuna kuna), početak provedbe projekta rekonstrukcije ložišta sušare sirovine i doziranje ugljena (projekt vrijedan 26,2 milijuna kuna).

Smanjenje troškova – Zbog sadašnjih uvjeta poslovanja revidirali smo strateški plan ulaganja i većinom se usredotočili na ulaganja radi smanjenja troškova, povećanja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša – objašnjavaju u Nexeu.

Aktualan projekt ulaganja u gradnju bioplinskog pogona u sklopu poljoprivredne tvrtke Osilovac – Ferićanci vrijedi čak 34 milijuna kuna. U Diviziji za cement, beton, agregat i vapno najveća su ulaganja u osuvremenjenje proizvodnje cementa. Na razini Grupe velika je investicija i u integrirano poslovno informatičko rješenje Microsoft Dynamics NAV vrijedna 18 milijuna kuna, najveći takav projekt u regiji. Novo rješenje omogućava standardizaciju rada i učinkovitije izvješćivanje te lakše i brže odlučivanje.

Ulagati neće stati ni naša najveća naftna kompanija. Inina Uprava još je potkraj prošle godine odobrila strategiju do 2015. koja određuje i ključna područja ulaganja idućih godina. Za njih tvrtka namjerava izdvojiti 20 milijardi kuna, ovisno o dostupnim financijskim izvorima.

Otprilike dvije trećine planiranih ulaganja odnosi se na projekte u Hrvatskoj, tako da Ina ostaje najveći ulagač u zemlji. Ključni dijelovi strategije povezani s ulaganjima odnose se na temeljne djelatnosti: istraživanje i proizvodnju, rafinerije i marketing te trgovinu na malo. Pri tome valja napomenuti da je Sirija, Inin najvažniji inozemni projekt, zbog okolnosti u toj zemlji privremeno obustavljena, zbog čega je tvrtka ove godine odlučila konzervativno ulagati. U projekt sjevernog Jadrana, odakle dobivamo velike količine prirodnog plina, uloženo je otprilike 4,6 milijardi kuna. Provest će se na poljima u Ivanić Gradu i Žutici. Dosad se u njega uložilo 200-tinjak milijuna kuna i sljedećih nekoliko godina Ina planira uložiti još 500 milijuna. Ove godine nastavlja osuvremenjivati i maloprodajnu mrežu – kažu u Ini.

Osim ulaganja u prerađivačkoj industriji BDP bi najviše pogurala u izvoznim poduzećima. Nemamo ih mnogo, ali sva ponešto ulazu.

Primjerice, farmaceutska kompanija JGL već je nekoliko godina u snažnom investicijskom ciklusu. U siječnju se i formalno pustio u pogon cijeli sterilni odjel i novi Odjel kontrole kvalitete, što je bilo ulaganje od 6,5 milijuna eura. U poslovnom planu za 2012. planirala su se dodatna kapitalna ulaganja od 10 milijuna eura u nove proizvodne kapacitete.

Zbog dosadašnjega rasta i ambiciozno postavljenih planova u idućih pet godina počeli smo velik projekt proširenja proizvodnih, skladišnih i prostornih kapaciteta. Upravo smo pobjedom na dražbi završili dugotrajne pregovore o preuzimanju poslovnih prostora tvrtke Agregat vrijednih 8,6 milijuna eura. Na toj će se lokaciji ujediniti zasad raspršeni poslovni prostori tvrtke i omogućiti primjereno proširenje proizvodnih kapaciteta – kaže Teo Rakočević, direktor JGL-a.

Nova Uprava u Podravki još hvata konce i smišlja investicijski plan. U njezinoj farmaceutskoj tvrtki Belupo ove godine ulažu u gradnju i opremanje novog skladišta gotovih lijekova, vrijednog 20,6 milijuna kuna. Najveće lanjsko ulaganje, vrijedno 13 milijuna kuna, bilo je ono u novu liniju za blister-pakiranje.

Usmjereno prema osvajanju novih tržišta ostaje prioritet i jedini način da nastavimo dosadašnji rast. Planiramo širiti grupu lijekova u kojima ćemo biti lokalni i regionalni lider. Širenje portfelja podrazumijeva i traženje potencijala za nove proizvode.