Izvoza kada se radi o ukupnom iznosu, ali upućuje na zaključak da hrvatski izvoz nema nikakvu čvrsto postavljenu i infrastrukturno uokvirenu strategiju, već se ostvaruje od prilike do prilike. Još su nevjerojatniji indeksi skokovi kada se promatra izvoz na pojedina tržišta. Što reći na indeks 6,3 koji govori o padu hrvatskog izvoza na Cipar, ili 9,0 koji se odnosi na Ujedinjene Arapske Emirate, ili 1,4 na Pakistan ili 24,7 na Irsku? Ta četiri izdvojena primjera donijela su hrvatskom izvozu 40-ak milijuna eura manjka u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. S duge pak strane, izvoznici indeksi 235,8 (Iran), 314,6 (Oceanija), 400,3 (Island) ili 210,6 (Saudska Arabija) u apsolutnim su iznosima ukupno na ta tržišta povećali izvoz za desetak milijuna eura.
Nekoliko dobrih vijesti. U cijeloj toj guguli visokih i niskih indeksa koji u apsolutnim iznosima nemaju neku osobitu vrijednost nekoliko je njih koji predstavljaju doista dobre vijesti za hrvatski izvoz, ali isto tako i nekoliko koji zahtijevaju hitnu intervenciju na državnoj razini. U prvom se to redu odnosi na indeks 72,3 koji upozorava na daljnji visoki pad hrvatskog izvoza u Italiju, koja je, unatoč svemu, i dalje najveće hrvatsko izvozno tržište, ali je pitanje mjeseca kada će to prestati biti ako se pad ne zaustavi. U prva dva ovogodišnja mjeseca izvoz u Italiju iznosio je 200 milijuna eura, što je 76 milijuna manje nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz iz Italije i dalje bilježi rast (14,1 posto), u prva je dva mjeseca iznosio 376 milijuna eura.
