Nadogradili smo podrum, povećali njegove kapacitete za stotinu posto

Većina ruskih potrošača još preferira jednostavna poluslatka vina, pogotovo crna, na koja otpada otprilike dvije trećine ukupne konzumacije tog pića. Svoja vina plasiramo isključivo u kanal HoReCa, odnosno u najbolje moskovske restorane, gdje su im cijene od 70 do 100 dolara po boci. Mnogi hrvatski vinari još ne znaju nastupiti na tom velikom tržištu da bi postigli konkretne rezultate. Rusi su pragmatičan narod i ozbiljni biznismeni. Ako im ponudite dobar proizvod, nećete imati zapreke u njegovoj prodaji.

Iako je do sada surađivao s ruskim distributerima, Badel 1862 više nije na tom tržištu jer je u proteklim nekoliko godina velike napore ulagao u otvaranje izazovnog kineskog tržišta. Međutim, Badel 1862 nije odustao od nastupa na ruskom tržištu. U Agrokoru razmišljaju o izlasku na to tržište, ali za sada nemaju konkretne planove. U vlasništvo Commot vina iz Pazina, tvrtke koja ima 20-ak hektara vinograda, prije dvije godine ušla je ruska obitelj Trifonov iz Moskve koja se u Istru zaljubila obilazeći je turistički, odlučila kupiti vinograde i ozbiljno se baviti proizvodnjom iako joj je glavna djelatnost metaloprađivačka industrija. Danas 95 posto Commotove proizvodnje otpada na vino, proizvede se 60-ak tisuća litara vina na godinu, od kojih 14 tisuća odlazi u Moskvu.

Nadogradili smo podrum, povećali njegove kapacitete za stotinu posto i podigli kvalitetu vina na razinu dostojnu za izvoz na rusko i hrvatsko tržište – objašnjava Toni Batel, direktor Commota. Ruska obitelj želi u idućih 10 godina viski brend i Istru učiniti prepoznatljivima i ima znance uvoznike i distributere koji bi joj to omogućili. I s ambalažom, prijevozom i carinom Batel očekuje 20 posto veću zaradu nego što bi zaradio u Hrvatskoj.

Kad govorimo o vinom biznisu s Rusima, ne govorimo o velikim količinama, nego o vrhunskoj svjetskoj vinskoj klasi. Važno je da postanemo prepoznatljivi kao vinska zemlja. Rusi su pragmatičan narod i ozbiljni biznismeni. Ako im ponudite dobar proizvod, nećete imati zapreke u njegovoj prodaji. Carinski odnosi možda jesu problem u ovom trenutku, no s njim se suočavaju i druge zemlje – Čile, Brazil, Novi Zeland – zato to ne bi smjelo stajati na putu hrvatskim vinarima. A do izražaja se može doći dovođenjem ruskih ‘opinion maker’ u sve hrvatske vinske regije, pozivanjem ‘sommeliera’, novinara, nastaviti s predstavljanjem na sajmovima, prezentacijama u vinotekama i biti stalno prisutan dok se ne nađu kvalitetni partneri, smatra Rajko Ružička, pomoćnik direktora u HGK-ovu Sektoru poljoprivrede koji je vinare vodio na moskovski sajam.

Rusi do jučer nisu znali kako se vino pije, a danas su jedno od najperspektivnijih vinskih tržišta do kojeg se treba probiti kao i do svakoga – korak po korak. Rusi i Hrvati imaju povijest u turizmu, ali i sadašnjost. To će najbolje iskoristiti oni koji poznaju ruski mentalitet ili, jednostavno, poznaju Ruse.