Trećina obrtnika zbog neodrživih doprinosa mora raditi na crno

Prvid ravnoteže kod obrtnika nastaje tako da uz legalne prihode uspoređno od rada na crno namaknu dodatne prihode za podmirenje starih, ali i novih poreznih dugova.

Mladen Miličić, čitatelj iz Labina, javio se ponovno vezano uz temu prevelikog poreznog opterećenja (osobito malih) obrta iscrpljujućim naplatama doprinosa. Prije je pisao o problemima kad si poreznici daju diskrecijsko pravo odgode naplate dospjelih doprinosa malim obrtnicima (do 50.000 kuna prije blokade). Ovaj put čitatelj iz Labina reagira na novinski naslov u Glasu Istre: ‘Trećina istarskih obrta u blokadi’. Čitatelj dokazuje da i registrirani obrti u postojećem sustavu oporezivanja, osobito neodrživoj naplati doprinosa, uz legalne prihode moraju uspoređno ostvarivati i dopunske prihode od rada na crno da bi opstali.

Mislim da je ta tvrdnja čitatelja točna. Na crno ne radi samo 30-ak tisuća (bivših) obrtnika koji su zbog poreznog bankrota bili prisiljeni odjaviti obrte, nego i registrirani obrtnici koji unatoč neodrživom poreznom opterećenju još opstaju (očito zahvaljujući dijelu prihoda od rada na crno). Rad na crno potiču poreznici, valjda da bi se imali protiv čega boriti i opravdati svoju suviše veliku brojnost. Čitatelj objašnjava da obrtnici fokusirani na svoj rad najčešće ne reagiraju na vrijeme kad ne uspiju naplatiti svoja potraživanja. U nastojanju da unatoč teškoćama s naplatom potraživanja ipak podmire dospjele obveze, na zadnje mjesto liste obrtnici (po grešno) stavljaju plaćanje doprinosa. Zbog nemogućnosti naplate potraživanja obrtnici stvaraju dug u plaćanju doprinosa, a taj dug raste iz mjeseca u mjesec jer se ‘redovito’ pribrajuju nove obveze i isto tako nove vrlo visoke zatezne kamate. Tako je najveći broj obrta dužan državljani ponajprije za mirovinske i zdravstvene doprinose.

A Porezna uprava ima koncipiran ‘model’ da iz budućih prihoda obrta podmiruje 100 posto potraživanja po toj osnovi – ne vodeći računa da su obrtu potrebna obrtna (likvidna) sredstva za nastavak poslovanja. Kad obrtnik uredno izda račun i naplati ga putem žiroračuna, nemilosrdni ‘sustav’ Porezne uprave kao usisivač će pokupiti ono što je sjelo na račun.

No prvo će se automatizmom naplatiti dug po osnovi zateznih kamata iz prethodnih razdoblja, zatim naplata ‘glavnice’ duga za mirovinske i zdravstvene doprinose, pa ‘stari dug’ PDV-a itd. Blokirani obrti već imaju dovoljno visok iznos duga da im tekući mjesečni priljevi nisu dostatni za deblokadu. Samim tim Porezna uprava neće iz priljeva podmiriti iznos dospjeloga poreznog duga koji je nastao u tekućem mjesecu ili kvartalu. Obrtnik će biti prisiljen opet prekršiti zakon jer neće moći u roku platiti PDV. Time se obrtnike jednostavno prisiljava da rade na crno, a sve pod okriljem zakona. Čitatelj navodi da u Istri ima 8097 registriranih obrta i uz pretpostavku trećine blokiranih 2700 obrta je u blokadi. Svakom od tih obrta dug raste mjesečno po osnovi zateznih kamata te novih zaduženja po osnovi doprinosa. I dio obrta, želi li opstati, jednostavno mora raditi na crno. Ni Državni inspektorat, ni Porezna uprava ni obrtničke komore ne usuđuju se istražiti to do kraja jer bi ugrozili egzistenciju velikog broja obrtničkih obitelji. Obrtnik koji zatvori obrt nema pravo na naknadu za nezaposlene, a socijalna pomoć nedovoljna je za preživljavanje (i vraćanje nostalgog duga).

Prvidna ravnoteža nastaje tako da se uz legalni prihod uspoređno od rada na crno (u registriranom obrtu) dodatnim prihodima nastoje podmiriti stare, ali i nove obveze.