PRIPREMA ZA NOVI DAN Od sutra bez dodira

Zabrana isplate plaća bez uplate doprinosa odgađa se za 1. svibnja. Porezna uprava bankama će mjesečno dostavljati popis neplatiša doprinosa. Bankari će provjeravati jesu li poslodavci s crne liste predali i naloge za plaćanje doprinosa, ali neće kontrolirati iznose na njima. Fina će odmah idući dan vraćati ažurirane podatke Poreznoj upravi.

Od 1. svibnja na udaru svaki deseti poslodavac jer radnicima isplaćuje plaće bez doprinosa. Nakon žestokih prvih reakcija nevoljko pristaju na dodatan nadzor nad isplatom doprinosa. Ništa se ne mijenja onima koji uredno plaćaju, ostali će opet nalaziti načine da to izbjegnu.

Žasnuti prijedlogom ministra Slavka Linića da nadziru isplatu doprinosa, bankari su se dijeli na sve četiri ne bi li obranili tezu da je to tehnički nemoguće. Nepuna dva mjeseca poslije Vlada donosi Uredbu o načinu provedbe plaćanja doprinosa. I to uz pristanak bankara, koji su, doduše, dali nevoljko.

Tehnologija kontrole uplate Lider je, naime, u posjedu Prijedloga uredbe iz kojeg je vidljivo nekoliko izmjena, među ostalim i ona o primjeni, koja se odgađa za mjesec dana – od 1. svibnja. Ključno je da će se na temelju izvještavanja banaka na kraju mjeseca moći utvrditi jesu li uplaćeni doprinosi i koliki iznosi. Ako nisu uplaćeni, poslodavac će staviti na crnu listu ili ga blokirati. Dodana je i odredba da banka može poduzećima s crne liste uskratiti pravo korištenja nekim kanalima, primjerice isplatu plaća internetom, jer takav se način isplate ne može kontrolirati.

Što o novoj uredbi i njezinoj učinkovitosti misle porezni stručnjaci? Marija Zuber, savjetnica u časopisu Računovodstvo i financije, kaže da je to palijativno, vatrogasno rješenje kojim se problem pokušava ublažiti. U sustav kontrole plaćanja doprinosa uvode se novi subjekti, poslovne banke i Fina, pri čemu Fina ima zadaću isključivo prikupljanja i razmjene podataka. Kontrola bi se provodila: Porezna uprava bankama dostavlja podatke o poslodavcima koji nisu uplatili doprinose za prijašnji mjesec; prije preuzimanja naloga za isplatu neto plaće banka treba provjeriti je li taj poslodavac na crnoj listi Porezne uprave; ako je riječ o poslodavcu s popisa Porezne uprave, banka mora provjeriti jesu li uz naloge za isplatu neto plaće predani i nalozi za plaćanje doprinosa – ali ne kontrolira iznos na nalozima; ako nalozi za doprinose nisu predani ili se ne mogu provesti (nema dovoljno novca na računu), banka mora odbiti provedbu naloga za isplatu neto plaće.

Banke su dužne svaki dan izvještavati Finu o provedenim i odbijenim nalozima za isplatu neto plaće; Fina već idući dan Poreznoj upravi dostavlja sistematizirane i ujedinjene podatke i na temelju prikupljenih informacija Porezna uprava provodi mjere osiguranja naplate doprinosa.

Lako je uočiti da se taj model kontrole zasniva na formalnom nadzoru koji će provoditi poslovne banke. Banka je dužna provjeriti jesu li predani nalozi za plaćanje doprinosa, ali ne kontrolira iznos iskazan na nalozima. No da bi banke mogle kontrolirati naloge za isplatu neto plaće, uvode se nove obveze poslodavcima. Poslodavce koji neredovito uplaćuju doprinose, a imaju račune u više banaka, obvezuje se da naloze za plaćanje doprinosa i naloze za isplatu neto plaće predaju u istu poslovnu banku. Uvode se i nove oznake na nalozima za isplatu plaće koje će morati ispuniti svi poslodavci, neovisno o tome jesu li ili nisu na popisu neurednih plaća doprinosa. Na nalozima će trebati označiti za koji se mjesec isplaćuje plaća, godina na koju se odnosi isplata, OIB poslodavca te šifre kojima se opisuje isplata plaće. Predviđene su i dopunske oznake za poslodavce koji ne predaju naloge za mirovinski doprinos za drugi stup i/ili naloge za doprinose na plaću jer nemaju nijednog radnika u drugom stupu i/ili se za sve radnike koriste oslobođenjem od obveze plaćanja doprinosa na plaću – objašnjava Zuber.

No blic-anakta među poduzetnicima pokazala je da su nove obveze mrske bankarima nego njima. Primjerice, Želimir Bodiroga, direktor građevinske tvrtke BBR Adrij, kaže da mu ništa nije teško otako se provodi Zakon o plaćanju. Uostalom, poslodavac koji ne plaća svoje radnike ili je loš menadžer, zbog čega mora odstupiti, ili čini kazneno djelo, zbog čega treba odgovarati.

Nisam, međutim, siguran da će se ista promijeniti jer Zakon o isplati plaća postoji od 2008., ali tko ga primjenjuje? I što s poduzećima koja plaćaju ne isplaćuju dva, tri ili više mjeseci? Problem je i u neujednačenim kriterijima financijske i inspekcije rada – tvrdi Bodiroga.

Mali poduzetnik koji se nije želio ‘potpisati’ kaže da ključni problem nije u isplati doprinosa za prijavljene iznose plaća, nego u previsokim poreznim opterećenjima, zbog čega mnogo poduzetnika postaje u sivoj zoni.

Uz isplatu plaća i dalje će uredno plaćati doprinose za svojih 12 zaposlenika, bez obzira na komplikiraniji knjigovodstveni postupak. Ali ta uredba neće ništa promijeniti u tome da samo dio plaća ‘legalno’ prijavljujem, a ostatak isplaćujem na ruke, jer jedino tako mogu preživjeti – priznaje nam taj poduzetnik.

Neslužbeno, i bankari priznaju da je cijela priča suvišna, da je nepotreban teret, ali mnogo veći poslodavcima nego bankama, jer svima koji isplaćuju plaće (poduzeća, obrtnici i građani koji nekog zapošljavaju) komplicira život.

Primjerice, polje ‘poziv na broj’ na nalozima više neće moći sadržavati broj tekućeg računa za zbirne naloge, što je još jedna stvar koja otežava život, možda i povećava troškove poslodavcima. Bankari procjenjuju da će manje od deset posto poslodavaca biti na crnoj listi, ali zbog njih se dodatno opterećuje 90 posto urednih plaća. Zuber kaže da se opet, po tko zna koji put, uvode rješenja kojima se svim poslodavcima nameću novi administrativni troškovi.

Uvođenje novih oznaka i šifri na nalozima za plaćanje traži zahvat u računalne programe za obračun plaća i iziskuje dodatne rashode. Pitanje je čemu služe obrazac ID, koji ima snagu ovršne isprave, obrazac R-Sm i druga izvješća koja su poslodavci obvezni dostaviti državnim institucijama i na temelju kojih se prema vrijednim propisima može provesti prilagodba naplate doprinosa i prekršajno kazniti poslodavca – pita Zuber, dodajući da će rezultati i toga novog kontrolnog koncepta ovisiti o dosljednosti svih subjekata koji sudjeluju u kontroli. Poslodavci s popisa Porezne uprave više će nego dosad isplaćivati plaće u gotovini, što je dopušteno ako im žiroračun nije blokiran, ili će predavati naloge za uplatu doprinosa s neznatnim iznosima. Upitno je koliko je porezni nadzor spreman reagirati na te pojave. I dosadašnji nadzorni mehanizam mogao je biti učinkovit da su Porezna uprava i druge državne institucije reagirale žurno i da nisu tolerirale višegodišnje neplaćanje doprinosa. Nova će uredba, vjerojatno, samo potvrditi stari trend: uvijek iznova smišljamo zakone i propise samo zato što država nije u stanju nikoga natjerati da poštuje one koji su na snazi.

I uplata jedne kune duga omogućit će isplatu plaća. Porezni stručnjaci uvjeravaju da će biti dovoljno da prođe koji mjesec pa da poslodavci ‘proluku’ kako je dovoljno predati nalog ispunjen na koju kunu i sve prozali. I bankari uvjeravaju kako uredba neće spriječiti da se isplata plaće bez doprinosa, primjerice može se upisati pogrešan poziv na broj ili šifra, uplatiti samo jedna kuna, isplati gotovina. To priču opet vraća Poreznoj upravi jer samo ona može prilagoditi naplatu doprinosa. A to, kažu poznavatelji, može i na početku priče, u prvom koraku, dok bude sastavljala popis poslodavaca koji nisu platili doprinose. Neuređene plaće nova uredba neće obeshrabriti u kršenju propisa. Više trebaju strahovati uredni poslodavci jer se i njima, ni krivima ni dužnima, kompliciraju i (poskupljaju) administrativni postupci za isplatu plaća.

Krizologija.

Najjednostavniji primjer contactless tehnologije, identifikacijske kartice, već se masovno primjenjuju i u svijetu i u Hrvatskoj. Gotovo svaka tvrtka ili ustanova primjenjuje ovu tehnologiju kako za kontrolu ulaska tako i za neki drugi način evidencije. Međutim, kad je riječ o NFC tehnologiji i njezinoj primjeni, Hrvatska poprilično zaostaje.

Unatoč mnogim inovacijama u platnom prometu kao što su kartice, internetsko bankarstvo, plaćanja sms-ovima, mnogi i dalje jako vole gotovinu. Malo zbog navike, malo zbog nepovjerenja, malo zbog toga što naprosto ne žele ostavljati trag. Stručnjaci predviđaju da će beskontaktno plaćanje promijeniti te stare navike, i to upravo zbog razvijene NFC tehnologije, odnosno Near Field Communication, koja će vjerojatno odnijeti prevlast nad SMS ili WAP (Wireless Application Protocol) načinima plaćanja. Riječ je o kratkodometnoj visokofrekventnoj bežičnoj tehnologiji komunikacije između uređaja koji se nalaze na udaljenosti do 10 cm, a koju su 2002. godine izumili u tvrtkama Sony i NXP Semiconductors. Plaćanje se tako može obaviti na mjestu kupnje pametnim telefonom ili tabletom zahtijevajući NFC čip koji omogućuje mobilnom uređaju da pošalje podatke o korisnikovom računu na contactless čitač na POS terminalu. GSMA (Global System for Mobile Communications Association) i European Payments Council definirali su pravni okvir za NFC plaćanje u Europi. Drugim riječima, sve je spremno za stvaranje nove potrošačke kulture.

Contactless tehnologija, poglavito NFC kao njezina najpopularnija inačica, apsolutno je top tema zadnjih nekoliko godina u svim sferama koje mogu iskoristiti njezine mnoge prednosti, a poglavito u financijskoj industriji, za koju se očekuje da bude glavni pokretač masovnog širenja te tehnologije – kaže Ivica Prlić, International Sales and Key Account Manager tvrtke Asseco South Eastern Europe koja se između ostalog bavi i razvojem beskontaktne tehnologije. U suradnji s jednom od vodećih banaka na tržištu tvrtka je pokrenula dva vrlo uspješna projekta u regiji koji omogućavaju prihvat contactless kartica na EFTPOS terminalima.

Iako je u platnoj industriji najveća primjena beskontaktnog plaćanja, neosporno je da NFC nalazi prostor za primjenu i u mnogim drugim sferama gdje je potrebno razmijeniti određenu informaciju između dva uređaja. Tu govorimo o marketingu (smart tag-ovi za postere), potrošačkoj elektronici, autoindustriji, za potrebe identifikacije i sl. Dakle, NFC će zaživjeti najprije u platnom sektoru, ali s vremenom će se zasigurno proširiti i na druga područja – ističe Prlić.

Kako kaže Gorana Perišić Kranjčec, Visa Country Manager, riječ je o tehnologiji koja može pridonijeti ekonomskom osnaživanju ljudi više nego ikad prije. Štoviše, sustav otvara brojne mogućnosti i za mobilne operatere, ali i za trgovce na malo te ostale sudionike u sustavu plaćanja.

Mobilno plaćanje i plaćanje digitalnim valutama, tehnologije su koje Visa svakako želi istaknuti. Sve je veća potražnja za uslugama mobilnog plaćanja na tržištima diljem svijeta – objašnjava Perišić Kranjčec, te naglašava kako je tvrtka fokusirana na plaćanja druge generacije i sposobnost te usluge da unaprijedi živote bankovnih korisnika, ali i svih drugih. Novom tehnologijom mobilni telefoni s microSD karticom, uključujući iPhone, se tako transformiraju u Visa uređaj za plaćanje. Revolucija se upravo događa. Početkom godine Guardian je izvijestio kako će Olimpijske igre u Londonu biti prve na kojima će u potpunosti zaživjeti ‘contactless’ tehnologiju. Za kupnju hamburgera u novom restoranu McDonalds nadomak olimpijskom stadionu, kupac će trebati samo mahnuti svojim telefonom i slobodno može juriti dalje (tzv. ‘wave and pay’). S obzirom na broj ljudi koji se očekuje ovo ljeto u Londonu, beskontaktna tehnologija pomoći će smanjiti kaos, redove i čekanja. Na isti način će se moći plaćati gradski prijevoz, taksi, kupnja u trgovačkim lancima kao što su Gregg, Boots, Eat, WHSmith i Pret A Manger. Banke se ubrzano pripremaju za ovu revoluciju, pa Barclays već izdaje svim svojim korisnicima kreditne i debitne kartice za beskontaktno plaćanje, a ostali će morati slijediti trend.

Kako po tom pitanju stoji Hrvatska? Kako kaže Ivica Prlić, ako govorimo o najjednostavnijem primjeru contactless tehnologije, identifikacijskim karticama, to je nešto što zaista ima masovnu primjenu, kako u svijetu, tako i kod nas, i gotovo svaka tvrtka ili ustanova primjenjuje ovu tehnologiju, kako za kontrolu ulaska tako i za neki drugi vid evidencije. Međutim, po pitanju NFC tehnologije i njezine primjene, tu zaostajemo.

Hrvatska je napredna zemlja kad je riječ o novim tehnologijama, posjedujemo široki spektar kvalitetnih stručnjaka, i bez sumnje, čim se stvori pogodna klima za slične projekte, vrlo brzo ćemo uhvatiti korak – optimističan je Prlić.

Razloga za optimizam uistinu ima, jer inovativni načini plaćanja razvijaju se svakodnevno. Nedavno je granica pomaknula Erste banka uvođenjem aplikacije ‘Slikaj i plati’ uz pomoć koje korisnici sve svoje račune plaćaju tako što ih slikaju. Ostatak radi aplikacija, što štedi vrijeme i živce korisnicima, a uz to je jako ‘cool’. Kako kaže Strejček, sve skupa nipošto ne znači da ulazimo u svijet ‘bez dodira’, već će se uvođenjem beskontaktnih tehnologija dodir samo malo izmijeniti i prebaciti se više u elektronički svijet.

Budućnost ‘contactless tehnologije’ u raznim sferama života jednako je svijetla kao i u financijskom svijetu. Možda kao najbolji primjer može poslužiti medicina gdje će se praćenje, nadzor i liječenje određene bolesti primjenom tih tehnologija vrlo vjerojatno moći obavljati na daljinu, bez pacijentova dolaska u zdravstvenu ustanovu – kaže Strejček.

Iskustva iz svijeta govore kako potrošači nemaju problema kad nemaju kontakta. U gradiću Sitgesu pokraj Barcelone prošle je godine proveden eksperiment. Stanovnicima su podijeljeni pametni telefoni opremljeni specijalnim sim i bankarskim karticama kako bi se vidjelo hoće li ih htjeti upotrebljavati pri plaćanju u lokalnim trgovinama. Eksperiment je bio iznimno uspješan i svi su poludjeli za novom tehnologijom. Nema sumnje, kad se sve karte poslože, stare novčanike moći će se odložiti na policu zajedno sa čekovnim knjižicama.