Home / Edukacija i eventi / Proizvedena su protutijela za borbu protiv bolesti

Proizvedena su protutijela za borbu protiv bolesti

Zavod za molekularnu medicinu i biotehnologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci pod vodstvom profesora Siniše Volarevića dugi niz godina istražuje molekularne mehanizme putem kojih pogreške u sintezi ribosoma dovode do razvoja bolesti u ljudi i životinja. Jedna od velikih napretaka u istraživanju bilo je postojanje na tržištu monoklonalnih i poliklonalnih protutijela protiv ribosomskih proteina. Ključan razlog je činjenica da su ribosomski proteini gotovo identični u većini sivaca te je vrlo teško pobuditi jakim imunosnim odgovorom na ribosomske proteine čovjeka u mišu ili zecu, životinjskim vrstama koje se koriste za proizvodnju protutijela. Stoga je tim profesora Volarevića odlučio modificirati postupke proizvodnje protutijela u svrhu izazivanja jačeg imunosnog odgovora protiv tih neimunogenih proteina.

TEST projekt koji je financirao Hrvatski instituti za tehnologiju (HIT) bio je vrlo složen, a uključivao je različite postupke molekularne i stanične biologije, te biokemije i immunologije. Uvođenjem novih pristupa uspjeli su proizvesti velik broj monoklonalnih i poliklonalnih protutijela protiv različitih ribosomskih proteina. Jedan dio tih protutijela već je testiran i spreman za potencijalnu komercijalizaciju, a ostatak protutijela još se karakterizira. Važno je, kaže profesor Volarević, naglasiti da je HIT bio presudan za uspješno izvođenje ovako složenog projekta. Osim pokrivanja troškova materijala, financijska pomoć HIT-a omogućila je i kupnju potrebnih opreme za proizvodnju protutijela, ali i za dugotrajnu pohranu protutijela i stanica koje proizvode protutijela. Osim potencijalne komercijalizacije, posjedovanje tih protutijela znatno će povećati kvalitetu i obim istraživanja na Zavodu za molekularnu medicinu i biotehnologiju te će omogućiti uspostavu intenzivnih znanstvenih suradnji s vrhunskim molekularnim i staničnim biolozima.

Neka od istraživanja u kojima su koristili proizvedena protutijela protiv nekolicine ribosomskih proteina već su objavljena u vrhunskim svjetskim časopisima. Nadalje, na Zavodu za molekularnu medicinu i biotehnologiju nekoliko djelatnika u potpunosti je osposobljeno za sve korake proizvodnje i karakterizacije protutijela. Istraživački tim na Zavodu za molekularnu medicinu i biotehnologiju i u budućnosti će nastaviti proizvodnju protutijela koja su neophodna za njihova znanstvena istraživanja, a bude li za njih postojao veliki interes u znanstveno-istraživačkoj zajednici u svijetu, ona će se komercijalizirati.

U Hrvatskoj se često govori da treba intenzivnije poticati primijenjena istraživanja na račun temeljnih istraživanja i da će se tako brzo unaprijediti gospodarstvo. Bez značajnijih ulaganja u inovativna istraživanja bez obzira kojoj kategoriji ona pripada, ističe profesor Volarević, nemoguće je razviti na znanju utemeljene proizvode koji će biti konkurentni u svijetu. Nadalje, reagencije koje se proizvedu za potrebe temeljnih znanstvenih istraživanja često imaju komercijalni potencijal, kao što je slučaj s protutijelima protiv ribosomskih proteina koja su proizvedena u okviru ovog HIT projekta. Osim što mogu izravno rezultirati potencijalnim komercijalnim proizvodom, kvalitetna temeljna istraživanja stvaraju i okvir za obrazovanje mladih istraživača koji će u budućnosti suvereno raditi na razvoju na znanju utemeljenih proizvoda.

Jesu li razvoj i proizvodnja biotehnoloških proizvoda isplativi u Hrvatskoj? Poseban problem predstavlja nekompetitivni tržišni i administrativni ustroj što se npr. ogleda u mnogo skupljenim kemikalijama i opremi u Hrvatskoj nego u EU, za prekama pri uvozu (dozvole i sl.) i dugotrajnom isporuci reagencija što zajedno znatno poskupljuje, otežava i usporava znanstveni istraživački radove. U Hrvatskoj nego u EU, za prekama pri uvozu (dozvole i sl.) i dugotrajnom isporuci reagencija što zajedno znatno poskupljuje, otežava i usporava znanstvena istraživanja i čini ih nekompetitivnim, a komercijalizacije znanstvenih otkrića gotovo nemogućim. Tu bi izvršna vlast u RH morala učiniti važne pomake. Iako se u zadnjih nekoliko godina na sveučilištima i institucijama u Hrvatskoj pokušava ukazati na važnost patentne zaštite i komercijalizacije znanstvenih otkrića i pomaže se znanstvenicima u tim procesima, još uvijek ima mnogo nejasnoća i problema budući da je ovaj koncept do sada bio nepoznat za većinu znanstvenika. Važno je naglasiti da sami istraživači ne mogu posvetiti dovoljno vremena i energije te da često nemaju dostatna znanja koja su potrebna u procesu komercijalizacije proizvoda. Stoga bi u različitim procesima od otkrića do komercijalizacije trebali sudjelovati različiti partneri (sveučilišta, instituti i gospodarstvo itd.) sa zajedničkim konačnim interesom.

Profesor Siniša Volarević rođen je u Splitu 1962. Titulu doktora medicine stekao je 1987., a akademski stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. god. Znanstveno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama (National Institutes of Health), Njemačkoj (University of Freiburg) i Švicarskoj (Friedrich Miescher Institute) u područjima immunologije, stanične i molekularne biologije te genetike. Redovito je profesor i pročelnik Zavoda/Katedre za molekularnu medicinu i biotehnologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Do sada je objavio znanstvene radove u nekim od najboljih časopisa u svijetu, kao što su Science, Genes and Development, PNAS, Molecular Cell, Journal of Experimental Medicine, Journal of Cell Biology, Molecular Cellular Biology itd.