Hrvatska treba danski model za radnu snagu i finski za obrazovanje

Najave su pozitivne, reakcije također dobre, rezultate ćemo vidjeti. Inicijalno, vidljiva je otvorenost, susretljivost, želja za promjenama, pogotovo u područjima koja osobno smatram važnima za Hrvatsku: obrazovanje, kreiranje radne snage za buduće poslove, otvaranje novih radnih mjesta kroz start-upove i slično. Ima puno dobrih najava, a uspjeh će ovisiti i o brzini donošenja odluka. Treba odvojiti kratkoročne mjere od dugoročnih promjena pojedinih sustava. Za uspjeh dugoročnih mjera potrebno je imati i nacionalnu strategiju razvoja. U suprotnom, svaki put je ‘dobar’.

Nekoliko stvari odskače, ali nulti prioritet je održavanje kreditnog rejtinga. Prvi prioritet mora biti zaustavljanje rasta nezaposlenosti i ponovno kreiranje novih radnih mjesta. Normalno, podrazumijeva se da će se pročuvati puniti prema planu, onda dolaze na red kompleksniji izazovi. Potrebno je privući ulagače, što podrazumijeva efikasniju javnu upravu, smanjenje troškovnih opterećenja, predvidljivost poreznog sustava, a vjerujem i da bi promjena Zakona o radu mogla biti pokretač pojačanog zapošljavanja. Često čujemo za primjere drugih zemalja temeljem kojih su pokrenute neke od promjena. Vjerujem da bi mogli razmotriti danski primjer za fleksibilizaciju radne snage ili finski za obrazovanje, dakle primjer dvije male zemlje koje su među najkonkurentnijima u svijetu. Prema Svjetskom ekonomskom forumu od deset najkonkurentnijih na svijetu, pet je malih zemalja do deset milijuna stanovnika. Dakle, imamo šansu, ali se ne možemo globalno boriti na isti način kao i veliki, potrebno je naći niše. Također, u stoljeću tehnologije padamo na premalom broju matematičara, fizičara, elektrotehničara, strojara itd.

Za obrazovanje recimo, rujan 2012. za početak kontinuiranog povećanja broja upisanih studenata na prirodoslovne i tehničke fakultete, medicinu… i smanjenje kvota onih fakulteta koji školuju za burzu. Također, već ove godine možemo uvesti, obvezujuće vremensko ograničenje za davanje odgovora na upite i zahtjeve, izdavanje obavezujućeg mišljenja stručnih službi i slično. Drašćeno smanjenje broja administrativnih jedinica, broja i iznosa parafiskalnih nameta, skraćenje rokova rješavanja sudskih predmeta, promjene politika subvencija sigurno trebaju više vremena, ali se nadam da neće trebati puni mandat.

Kontakti postoje s nekoliko članova Vlade, razgovarali smo o ključnim koracima, potrebnim za stvaranje novih radnih mjesta i jačanja konkurentnosti, ali i primjerice naknadama za zaštitu okoliša. Dinamika kontaktata pokazuje zainteresiranost Vlade za mišljenje članica međunarodne komore, kao što je AmCham, postoji velika otvorenost za primanje novih ideja. Poslovna zajednica je izuzetno zainteresirana za dijalog i zato vjerujemo da imamo razlog za optimizam u AmChamu.

Vjerujem da nemamo izbora, a bolje je i ne razmišljati što bi neuspjeh značio za građane Hrvatske. Vjerujem da je svima cilj osigurati konkurentnost i uspješnost domaćeg gospodarstva u regionalnim, ali i globalnim okvirima. Prema posljednjem godišnjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma Hrvatska je na 76. mjestu od ukupno 142 rangirane zemlje. Pogledajmo područja u kojima stojimo najlošije i krenimo s mjerama koje će nam direktno omogućiti povećanje konkurentnosti.

Hrvatska ima odličnu zemljopisnu lokaciju, inovativnu radnu snagu, dobru tehnološku spretnost i infrastrukturu, kao i zdravstvenu skrb i osnovno obrazovanje. No, ključni problemi za investitore su neefikasnost javne uprave i problemi s ishođenjem dozvola, posebno na lokalnoj i županijskoj razini, ali i nedostatak obvezujućih mišljenja (porezi i carine), nepredvidljivost poreznog opterećenja, korupcija, rigidno radno zakonodavstvo, veliki rashodi za plaće itd.

Prema posljednjim podacima koje je objavila HGK, tijekom prva tri kvartala prošle godine u Hrvatsku je ukupno uloženo oko milijardu eura što je 5,5 posto više nego 2010., no 55,9 posto manje nego 2008. Što se tiče izravnih inozemnih ulaganja, prema podacima koje je objavila HNB, Sjedinjene Države su od 1993. do danas u Hrvatsku uložile 146,1 milijun eura, od čega lani, tijekom prva tri kvartala, 40,9 milijuna eura. U te brojke nisu ugrađena ulaganja kroz tvrtke kćeri. Prilike za razvoj investicijske klime u Hrvatskoj vidim u apsolutno svakom području poslovanja, s tim da bi Hrvatska, temeljem buduće strategije, trebala dati prednost otvaranju radnih mjesta podržanih visokim tehnologijama i uslugama s visokom dodanom vrijednošću.

Hrvatski AmCham dobio je priznanje mreže ‘AmChams in Europe’ te postao domaćin ovo-godišnjeg redovnog sastanka direktora nacionalnih organizacija, na kojem se razmjenjuju najbolja iskustva iz prakse. Kao i svi svjetski AmChamovi i hrvatski je vrlo mali i efikasan, sa samo četvero ljudi i financiran samo članarinama. Ovisimo isključivo o zadovoljstvu članova, koji su to potvrdili i na prošlogodišnjem, redovnom istraživanju, ali i rastom članstva unatoč izazovnim poslovnim godinama. Jedna smo od najaktivnijih komora u Hrvatskoj s više od 30 različitih događanja godišnje, koje organiziramo za članove, ali i širu hrvatsku poslovnu zajednicu te brojnim inicijativama usmjerenim na unapređenje poslovnog okruženja.

Softversko piratstvo kao i ostali oblici kršenja intelektualnog vlasništva ozbiljan su problem koji ugrožava radna mjesta i ima negativan učinak na svako gospodarstvo, pa i hrvatsko. O tome svjedoči i studija Economist Intelligence Unita o konkurentnosti tehnoloških sektora iz rujna prošle godine, koja uspoređuje konkurentnost 66 zemalja uključenih u istraživanje. Hrvatska se plasirala na 40. mjesto, što je pad za tri mjesta u odnosu na 2009. O prijedlozima poput ACTA-e potrebno je razgovarati kako bi se došlo do optimalnog rješenja.

Stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj se već četiri godine zadržava na 54 posto, s komercijalnom vrijednošću nelicenciranog softvera od oko 389 milijuna kuna, čime je Hrvatska 6. od ukupno 24 zemlje šire regije. Problem softverskog piratstva ne utječe samo na Microsoft, već i na pojedince i gospodarstvo u cjelini. Smanjenjem piratstva generirali bi se novi prihodi od poreza i otvorila bi se nova radna mjesta. Ne smijemo zaboraviti i na financijske učinke softverskog kriminala kao što su pad produktivnosti i gubitak podataka, ali i opasnosti koje prijete privatnim korisnicima kao što su izloženost zlonamjernom kodu, ili različitim oblicima online kriminala, poput prevara, phishinga, hakiranja profila na društvenim mrežama, prevara s kreditnim karticama i krađe ostalih podataka.