Niknule su prve proljetnice, dan se produljio, sunce nas sve češće obasjava i poziva na izlazak iz domova, ptičji pjev već se pomiješao s drugim gradskim, seoskim ili prirodnim zvukovima… Ukratko, nisu li to dovoljni razlozi za radost i optimizam? Nažalost, za mnoge nisu. Dok se priroda budi u svojoj raskoši, mnogi bi najradije prespavali ovo godišnje doba. Pod ugodnim proljetnim suncem jedva se klate i vuku umorna tijela, ne znajući uopće što im je i zašto im organizam ne prati unutarnju radost zbog dolaska novoga godišnjeg doba.
Osjećate manjak energije, teško se koncentrirate i slabo pamtite, mišići su vam ukočeni, imate vrtoglavice, probleme sa spavanjem, depresijom, apatijom, pretjeranom senzibilnošću, poremećen vam je apetit, stalno imate osjećaj da će vam skočiti temperatura ili se pak osjećate kao da vas od drugih dijeli stakleni zid? O čemu je zapravo riječ? O nedostatku vitamina, kardiovaskularnim smetnjama ili ozbiljnijoj tegobi? Mnogo je bolesti i smetnji tipičnih za ovo godišnje doba, ali većina se može podvesti pod zajednički nazivnik – kronični proljetni umor.
Iako zvuči čudno, proljeće je za ljudsko tijelo najzahtjevnije godišnje doba. Dočekujemo ga, naime, s najvećim godišnjim deficitom vitamina i minerala, a moramo se naglo prilagoditi promjenama u dnevnom ritmu, odnosno iz tjelesne ‘zimske hibernacije’ i usporenog ritma prebaciti u petu brzinu, proljetnu aktivnost. Da stvar bude teža, pri tome nas prate korjenite vremenske razlike i nagle promjene vremena te temperaturni skokovi koji nimalo ne olakšavaju prilagodbu tijela. U posljednjim zimskim mjesecima i prvome proljetnome izrazito su česti akutni respiratorni problemi, gripe, viroze i prehlade, nakon kojih se tijelo oporavlja dulje nego inače. Ako ste se prepoznali u navedenim simptomima, možda vas neznatno utješi podatak da od proljetnog umora pati čak od 20 do 30 posto stanovništva. Točnije, oni koji su zbog simptoma posjetili liječnika, zbog čega su brojke samo vrh ledenog brijega.
Iako se mnogima čini da je riječ o prolaznim smetnjama, to su ozbiljna stanja koje ne treba shvatati olako, posebice ako uočite više simptoma. Uzroci su posve shvatljivi. Najveći krivac za ta stanja jest djelovanje sunca. Zrake su sve jače, sve nas ranije bude prodirući u spavaonice i dotičući nam kapke, što izaziva veliku promjenu bioritma. Sunce, naime, potiče proizvodnju melatonina, tvari koja smanjuje želju za spavanjem – čak i ako imamo osjećaj da bismo mogli spavati do ljeta.
Upravo je u tom unutarnjem ‘kuršlusu’, točnije prvom kotlu brojnih reakcija, i to u razdoblju u kojem tijelo još nije obnovilo potrošene zalihe nutrijenata, razlog zbog kojeg se mnogi osjećaju pregaženo, iscrpljeno.
Pa kako se boriti protiv proljetnog umora? Stručnjaci su složni bar u jednome: u toj je borbi najvažnija disciplina. Vaš dnevni režim trebao bi biti precizniji i stroži nego u ostatku godine.
U borbi protiv proljetnog umora najvažnije je lijegati što ranije i rano ustajati te jesti redovito i raznoliko – preporučuje Han Jingyui, liječnik s Klinike za spavanje u Seulu koji naglašava da u toj fazi nije dobro navaliti na vježbanje, posebice ako se dotad niste kontinuirano bavili tjelovježbom. Za početak, radije prošćite i počnite s čestim vježbama razgibavanja. Redovitim se vježbačima u proljetnom razdoblju ne preporučuje da povećaju opterećenje, nego da održavaju postignuto stanje. Prehrana je jedan od najvažnijih elemenata zdravlja. Raznolikost namirnica i unošenje vitamina iz sezonskih biljaka najvažnije su preventivne mjere. Naravno, nedostaci nutrijenata mogu se nadoknaditi i uzimanjem sintetičkih vitamina i minerala, što nije loše, ali pritom morate biti umjereni i vrlo oprezni. Trebate, naime, pripaziti na opasne zamke zbog kojih bi prije uporabe bilo dobro posavjetovati se s liječnikom.
