Je li to primjenjivo i na makroekonomiju? – Ne možete alatima 19. stoljeća rješavati probleme 22. stoljeća. Namjerno kažem 22. stoljeća jer nam treba alat za rješavanje budućih problema. Jedan od praktičnih primjera kojim to mogu dočarati jest primjena analize socijalnih mreža u rješavanju spirale unutarnjega duga javnih i pravnih subjekata u Hrvatskoj kao generatora nelikvidnosti. Kad bi se ta metoda primijenila vidjelo bi se da mreža nelikvidnosti u Hrvatskoj, odnosno distribucija nelikvidnih pravnih osoba slijedi ‘scale-free’, odnosno nerazmjernu razdiobu i zakon potencije; da je mreža nelikvidnih pravnih osoba složena i sa specifičnim značajkama rasta, preferencijskog vezivanja i podobnosti; da postoje hubovi odnosno koncentratori nelikvidnosti i dr. Na temelju navedenog može se predvidjeti ali i ograničiti kaskadni učinak nelikvidnosti. Ako funkcioniramo mrežno, gdje su onda metode koje funkcioniraju na mrežama odnosno mrežna metrika?
Što podrazumijevate pod mrežnim funkcioniranjem? – Metode analize mreža ne primjenjuju se u ekonomiji, a stvar se odvijaju upravo mrežno. Mrežna metrika ima više od dvadesetak pokazatelja. Evo primjera: ako tri osobe imaju svaka po 1000 kontakata, a ja svega tri kontakta, tada sam relativno beznačajan u tradicionalnom poimanju. Ali ako sam povezan s tom trojicom postajem vrlo bitan, tzv. ‘eigen’ vektor u mrežnoj metriči. Na primjeru nelikvidnosti nerazmjerna mreža ima dvije osobine: vrlo je otporna na slučajne napade i vrlo ranjiva na precizne napade. Ako znate što targetirate ta će se mreža raspasti.
