Važan je za imunosni sustav i uspješnu borbu tijela protiv infekcija, održava zdravima membrane kožnih stanica i sluznice. Pomaže u borbi protiv raka sprečavajući proizvodnju DNK u njegovim stanicama. Važan je za zdravlje očiju, posebno za bolji noćni vid.
U mnogim namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. Kao retinol sadržava ga meso, a kao karoten nalazi se u biljkama koje su upravo zbog njega uglavnom crvene boje. Te sastojke tijelo lako prerađuje u vitamin A. Njegov su najbogatiji izvor pileća, teleća i svinjska jetrica. Ipak, budite oprezni, pretjerana količina tog vitamina otrov je za organizam!
Karotenoidi se nazivaju i provitaminima A jer su njegova preteča. Ti šareni biljni pigmenti mogu se naći u žutom i narančastom voću i povrću. Snažni su antioksidansi koji mogu spriječiti neke oblike raka i srčanih bolesti.
Osim u mrkvi i batatu ima ih u zelenom povrću poput špinata, šparoga i brokula.
Jedan je od najvažnijih vitamin, posebice zato što je prijeko potreban za proizvodnju kolagen. Sprečava vitamine A i E, inače to-pive u masnoćama, da oksidiraju, a prijeko je potreban i u liječenju nedostatka željeza.
Ima ga u citrusima poput naranče, limuna, limete, grejpfa. Sadržavaju ga i šipak i jagode. Ima ga također u mnogim povrtnicama, npr. rajčica je važan izvor vitamina C, ali i krumpir, zeleni papar, kupus te zelena salata. Imajte na umu da je vrlo nestabilan ako se termički obrađuje.
U skupini vitamina B čak je osam vitamina, zbog čega ih često nazivaju vitaminima B-kompleksa. Vrlo su važni za sve metaboličke procese. Riječ je o tiaminu (B1), riboflavinu (B2), niacinu (B3), pantotenskoj kiselin (B5), piridoksinu (B6), cijanokobalaminu (B12), folnoj kiselin i biotinu. Svi oni zaduženi su za zdravlje kože, kose, očiju, usta, jetre, tonus mišića, želučani i crijevni sustav, pretvaranje ugljikohidrata u glukozu (to tijelu daje energiju) te optimalno iskorištavanje masti i bjelančevina koje osiguravaju funkcionaliranje živčanog sustava.
Treba pripaziti na to koji vam vitamini B-skupine treba jer svaki je odgovoran za svoj dio zdravlja i metabolizma. Nedostatak nekih može izazvati velike probleme. Većinu ih možemo pronaći u žitaricama, riži, ječmu i pšenici. Ima ih u kvascu, orašastim plodovima, jajima, siru, maslacu, soji, grašku, jetricama, mahunarkama i peradi.
Danas se sve više proučava taj vitamin jer bi kao snažan antioksidans mogao postati glavni borac protiv starenja. Uporište za tu tezu jest podatak da je važan za funkciju staničnih membrana. Važan je također u sprečavanju raka, srčanih bolesti i razvoja katarakte.
U žitaricama, orašastim plodovima, posebice orasima i suncokretovim sjemenkama, kikirikiju, kukuru, bademima, suncokretovu ulju i pšeničnim klicama.
Tašler je naglasila, a sudionici se pak vidljivim klimanjem glave složili, da je najveći propust učinjen u vrijeme uoči referendumu o pristupu Hrvatske EU. Pojačana senzibilnost i fokusiranost građana na novi model kojem pristupaju nitko nije iskoristio i za snaženje povoljne izvozničke klime. Također je konstatirala da se nova Vlada gotovo uopće ne bavi izvozom.
Tamar Obradović Mazal tu ocjenu nije dočekala s odobravanjem, ali nije je ni pokušala demagoški obraniti. Ipak, naglasila je da se upravo tih dana Vlada RH bavi velikim problemima tvrtki koje su izvoznici, odnosno mora naći rješenja za dosadašnje loše upravljanje brodogradnjom i Diokijem. Zamjenica ministra gospodarstva iskoristila je prigodu da izvoznici ponudi ozbiljan partnerski odnos i zamolila da ministarstvu prenesu informacije o tome što od njega očekuju. Pozvala ih je da iznesu svoje prijedloge u koje bi programe (jačanje distribucijalnih kanala, ulaganje u nove tehnologije, obrtna sredstva ili brendiranje) u ovoj godinjini bilo najkorisnije upotrijebiti planiranih 119 milijuna kuna potpora za izvoznike, za što će natječaji biti raspisani od 15. svibnja do 1. lipnja. Ove će godine natječaji biti objavljeni ranije s ciljem dizanja indeksa iskorištenosti potpora.
Najavila je i skoro osnivanje Agencije za konkurentnost, za što su sredstva već osigurana jer nova vlast ozbiljno zagovara jačanje konkurentnosti. Objasnila je i zašto se Vlada umjesto na izvoz zasad fokusirala na domaće investicije. Ponajprije stoga što je za Hrvatsku to trenutačno prvi imperativ, posebice u kontekstu prijeklo potrebnoj hitnoj zapošljavanja što većeg broja nezaposlenih građana.