U prvu grupu spadaju oni koji imaju pretjeranu osjetljivost na hranu, skloni su glavoboljama te oni kojima je prehrana bogata šećerima i rafiniranim ugljikohidratima. Za smanjenje stresa trebali bi povećati unos prirodnih probiotika koji pozitivno djeluju na dobre bakterije u probavnom traktu. Voće i povrće poput artičoka, cikorije, banana, češnjaka, luka i poriluka bogato je probioticima.
U drugu grupu spadaju oni koji su pod stalnim oprezom, koji burno reagiraju na stresne događaje, teško se opuštaju, naglo mijenjaju raspoloženja, mnogo rade i koji ukratko ‘pucaju po šavovima’. Ta vrsta stresa pogađa najveći dio populacije i dugoročno je iznimno štetna jer razara i mentalni sustav i tijelo. Nadbubrežne žlijezde su preopterećene i nisu u stanju zadovoljiti potrebe za adrenalinoom i kortizolom. Smanjiti tu vrstu stresa moguće je uzimanjem proteina uz svaki obrok (jaja, meso ili riba), zdravih masnoća i mnogo povrća.
Onima koji se, uz ‘pucanje po šavovima’, žale na osjećaj hladnoće kada je drugima toplo, koji imaju lošu cirkulaciju i malo energije jedan od vjerojatnih uzročnika stresa je i nepravilan rad štitnjače koja kontrolira metabolizam. Te bi osobe trebale održavati referentnu vrijednost šećera u krvi smanjivanjem unosa šećera i ugljikohidrata, jesti proteine i zdrave masnoće uz svaki obrok, smanjiti unos alkohola i kave te izbjegavati sirovi kupus, prokulu, cvjetaču i kelj koji mogu ometati rad štitnjače.
Za bolju cirkulaciju dobro je koristiti hranu koja zagrijava poput čilija, džumbira, zelenog čaja i hrena.
Stres izazvan bolešću može se smanjiti povećanjem unosa namirnica bogatih vitaminom C, vitaminom E, beta-karotenom, bioflavonidima i polifenolima kojih ima u začinima, zelenom čaju, češnjaku, crvenom vinu i tamnoj čokoladi.
Znanstvena studija objavljena u časopisu Diabetes and Metabolism obuhvatila je veliki broj muškaraca koji su bili izloženi stresu i potvrdila je da su oni koji su uzimali dodatke prehrani bogate omega-3 masnim kiselinama tri tjedna za redom na kraju bili pod znatno manjim mentalnim stresom od onih koji nisu uzimali iste kiseline. Umor kao uzročnik stresa može se ublažiti jednjem crvenog mesa, ribe i jaja, špinata i salate potočarke, peradi, mlijeka i gljiva.
U knjizi ‘Prescription for Nutritional Healing’ Phyllis Balch naglašava da bi oni koji se odluče za ‘antistresnu’ prehranu morali izbjegavati umjetna sladila, slatka pića, mliječnu čokoladu, prženu hranu, brzu hranu, svinjetinu, proizvode od bijelog brašna, čips i druge prerađene grickalice te hranu koja sadrži konzervanse. Kofein, nikotin, šećer i alkohol u većim količinama na vrhu su popisa kad je riječ o supstancijama koje potiču stres.
