FONDOVI GOSPODARSKE SURADNJE

U fertilnoj dobi žena je manje izložena kardiovaskularnim bolestima od muškaraca, i to zahvaljujući estrogenima, ženskim hormonima koji je štite.

S menopauzom se povećavaju loš kolesterol i tjelesna težina, a razvijaju hipertenzija i dijabetes. Srčani i moždani udar od 75. godine dostiže, pa i prestiže, incidenciju kod muškaraca.

Posljednja su istraživanja potvrdila da kardiovaskularne bolesti uzrokuju 44 posto smrtnih slučajeva kod žena u odnosu na 33 posto kod muškaraca.

Rezultate tih velikih studija teško je primijeniti na ženski dio populacije jer u njima one najčešće nisu sudjelovale ili su bile zastupljene u manjem broju. Sve postaje još gore kad se zna da su velika istraživanja o srčanom udaru i hipertenziji provođena na američkim vojnim veteranima, dakle, isključivo na muškarcima.

Prva studija o potencijalu estrogena u supstitutivnoj terapiji namijenjenoj zaštititi kardiovaskularnog aparata također je obavljena na muškim ispitanicima. A posljedice za žene bile su katastrofalne. Naime lijekovi koje su koristili muškarci, dobiveni velikim trialsima (međunarodnim studijama s velikim brojem ispitanika i neupitne znanstvene preciznosti), eksperimentalno testirani na muškim zamorcima i poslije na ljudima – muškarcima bijele rase srednje dobi – brzo su pokazali svoje neželjene kolateralne efekte kod žena čija je tjelesna masa manja, mnogo su im manje periferne i koronarne krvne žile i posve drugačiji sastav masnog i mišićnog tkiva pa tako i posve drugačiji način apsorpcije terapeutkih supstancija.

Za žene je karakteristična superekspresija jednog enzima jetre, odgovornog za metabolizam lijekova, koji determinira i intoleranciju na određene lijekove. Zbog tog ‘lošeg’ enzima kod žena se češće javljaju neželjene popratne pojave nego kod muškaraca: kašalj uz korištenje ACE-inhibitora (19 posto kod žena, šest posto kod muškaraca), edem i nadutost nogu uz korištenje antagonistaka kalca (15 posto kod žena, pet posto kod muškaraca). Obje se kategorije lijekova koriste u liječenju hipertenzije i mnogih drugih kardiovaskularnih bolesti.

Trenutačno je u suvremenoj medicini žarišna točka upravo činjenica da su aterosklerotične komplikacije različite kod dvaju spolova: kod muškaraca se manifestiraju ranije i razvijaju se polako, a kod žena se javljaju s menopauzom i razvijaju se ubrzano.

I aterosklerotični se plak također razlikuje ovisno o spolu, a riječ je o notornim različitim biološko-hormonalnim svojstvima. Plak se u krvnim žilama počinje stvarati u dobi od 25 do 30 godine života, a tu u igru ulaze i nezanemarivi genetski faktori (trebali bismo svratiti pozornost na bolesti od kojih su oboljeli naši bliski muški rođaci prije 55. godine života te ženski prije 65. godine života), i faktori rizika (diabetes, pušenje, hipertenzija, pretilost, sjedilački način života, povišeni kolesterol u krvi). Taj štetni arterijski plak u muškim krvnim žilama raste polagano s godinama omogućujući tako srcu da se pripremi na najgore. U ženskim pak koronarnim žilama aterosklerotični plak nastaje prebrzo. Žensko je srce, nakon prestanka djelovanja zaštitnog imunološkog plašta koji omogućuju estrogeni (u menopauzi), za takav razvoj situacije posve nepripremljeno i najčešće udar ne može podnijeti.

Zbog svega je toga Američka asocijacija za srce objavila nove smjernice u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara kod žena. Agresivnost liječenja trebala bi prema njima biti proporcionalna s rizikom od srčanog udara u sljedećih deset godina. Da bi se taj rizik ocijenio, studija Framingham Heart razvila je vrlo specifičnu standardnu metodu prema kojoj su žene podijeljene u tri različite skupine. Nizak rizik prema toj metodi imaju žene s deset posto šansi za srčani udar u sljedećih deset godina, srednje rizična skupina su one kojima je vjerojatnost za srčani udar od deset do 20 posto, a u skupinu visokog rizika spadaju žene s vjerojatnošću višom od 20 posto.

U prevenciji kardiovaskularnih bolesti prema američkim smjernicama lijek prve linije jest aspirin. Njegovo se uzimanje preporučuje ženama iz druge i treće skupine, ali ne i onima iz prve skupine. Poboljšanje stila života, tj. prestanak pušenja, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću, uravnotežena prehrana i držanje pod kontrolom tjelesne težine također su važni faktori u prevenciji srčanog udara. ACE-inhibitori i beta-blokatori preporučuju se svim ženama s visokim rizikom. Uz to, smjernice upućuju žene s visokim rizikom na uzimanje lijekova, koji pod kontrolom drže kolesterol, prvenstveno statina, čak i u slučajevima kada imaju niske vrijednosti lipoproteina lošeg kolesterol (LDL). Posljednja preporuka jedna od novosti jer se takva sistematska terapija statinima dosad nije preporučivala.