Da će vam skočiti temperatura ili se pak osjećate kao da vas od drugih dijeli stakleni zid? O čemu je zapravo riječ? O nedostatku vitamina, kardiovaskularnim smetnjama ili ozbiljnijoj tegobi? Mnogo je bolesti i smetnji tipičnih za ovo godišnje doba, ali većina se može podvesti pod zajednički nazivnik – kronični proljetni umor.
Iako zvuči čudno, proljeće je za ljudsko tijelo najzahtjevnije godišnje doba. Dočekujemo ga, naime, s najvećim godišnjim deficitom vitamina i minerala, a moramo se naglo prilagoditi promjenama u dnevnom ritmu, odnosno iz tjelesne ‘zimske hibernacije’ i usporenog ritma prebaciti u petu brzinu, proljetnu aktivnost. Da stvar bude teža, pri tome nas prate korjenite vremenske razlike i nagle promjene vremena te temperaturni skokovi koji nimalo ne olakšavaju prilagodbu tijela. U posljednjim zimskim mjesecima i prvome proljetnome izrazito su česti akutni respiratorni problemi, gripe, viroze i prehlade, nakon kojih se tijelo oporavlja dulje nego inače. Ako ste se prepoznali u navedenim simptomima, možda vas neznatno utješi podatak da od proljetnog umora pati čak od 20 do 30 posto stanovništva. Točnije, oni koji su zbog simptoma posjetili liječnika, zbog čega su brojke samo vrh ledenog brijega.
Iako se mnogima čini da je riječ o prolaznim smetnjama, to su ozbiljna stanja koja ne treba shvaćati olako, posebice ako uočite više simptoma. Uzroci su posve shvatljivi. Najveći krivac za ta stanja jest djelovanje sunca. Zrake su sve jače, sve nas ranije bude prodirući u spavaonice i dotičući nam kapke, što izaziva veliku promjenu bioritma. Sunce, naime, potiče proizvodnju melatonina, tvari koja smanjuje želju za spavanjem – čak i ako imamo osjećaj da bismo mogli spavati do ljeta.