Austrija je ‘Zemlja lopova’. To je naslov aktualne knjige bestselaera Kurtza Kucha, zamjenika urednika visokonakladnoga bečkog ilustriranog tjednika News. Kuch razotkriva veoma problematičan spoj politike i gospodarstva, opisuje primjere korupcije i objašnjava zašto Austrija pada na rang-listi korupcijskog indeksa međunarodne organizacije Transparency Internationala. Na posljednjoj, iz 2010., od ukupno 178 analiziranih država, Austrija je na 15. mjestu s Njemačkom (Hrvatska dijeli 62. mjesto s Makedonijom; Slovenija je 27.; Srbija 78.; Crna Gora 69.; Bosna i Hercegovina 91.; Kosovo 110%).
Austrija ima prično lopova u srcu države, pokazuju privatizacijski i drugi državni projekti posljednjih godina, kao što su nabava borbenih letjelica Eurofighter i katastrofalno poslovanje koruške banke Hypo Alpe-Adria. Sve se više otkriva mreža savjetnika, lobista, konzultanata i drugih koji su se ‘usput’ obogatili. Taj je problem dvoslojan. Prvo, Austriji nedostaju zakonski temelji da bi se mogla uspješno suprotstaviti korupciji. Drugo, nema dovoljno resursa u tijelima vlasti za efikasno gonište osumnjičenih. Zbog tih dviju mlrja i političke situacije korupcija se u međuvremenu mogla uvelike razmahati.
Korupcija se razmahala u vrijeme konzervativno-desničarske koalicije, stranaka ÖVP i FPÖ koje su vladale 2000.-2006. FPÖ, kao i BZÖ, koji se poslije odvojio od nje, bili su novi u vlasti, pretpostavljali su da neće ostati dugo u saveznoj vladi. Njihovi su ljudi ‘uzimali trima rukama’, kaže Kuch, ‘u kratkom razdoblju htjeli su ono za što su konzervativci i socijalisti prethodno imali pola stoljeća’.
I prije je Austrija imala niz skandalova i afera s milijunskim mitom, primjerice skandal u vezi s bolnicom AKH. Beć se danas, ne bez razloga, ponosi vrhunskom, sveučilišnom Općom bolnicom AKH, jednom od najvećih u Europi. Ona je najsukuplja na našem kontinentu, stajala je više od tri milijarde eura, a završena je 1994., nakon više od 20 godina gradnje.
Kad je prije, u 1980-ima, izbio skandal, utvrđeno je da je niz poduzeća naveliko potplaćivalo direktora poduzeća za planiranje i podizanje AKH, kao i neke druge rukovoditelje. Brojni optuženi dobili su zatvorske kazne od dvije i pol do devet godina. Vezano uz skandal oko AKH Rudolf Kirchschläger, tadašnji predsjednik Republike Austrije, izrekao je rečenicu koja se i danas rabi kao fraza, o ‘nužnosti isušivanja močvara i kiselih livada’.
Novi val otkrivanja skandalova počeo je 2007. kad se tijekom privatizacije 60.000 stanova u državnom vlasništvu otkrilo sumnjivo plaćanje više milijuna eura preko Cipra u Lihtenštajn. Sumnja se da je jedan ponudač, prije odluke o prodaji stanova, dobio informaciju koliko mora platiti da bi dobio te stanove prodavane na javnom natječaju. Zanimljivo, najbolja ponuda bila je malo više od 961 milijun eura – samo nepunih milijun i pol eura viša od druge najviše ponude. Slučajno?