BANKA ZA DOBAR POSAO

Neovisni burzovni analitičar Roman Rinkovec misli da je Institut IGH, kao i najveći dio građevinskog sektora u Hrvatskoj, u vrlo teškoj situaciji. Pretenciozne težnje otprije nekoliko godina morale su uzeti danak. One se najbolje ogledaju u namjerama da se sudjeluje u projektnom objektu za Olimpijske igre u Sočiju i autocesti u Ukrajini, preuzimanju projekta gradnje mreže autocesta u Crnoj Gori, koji se valjda nikad neće realizirati zbog previšne cijene, što je bilo sigurno od početka, zatim neslavljenom kupnji zemljišta propale Zagrebačke ili pak gradnji najskupljej i najneprofitabilnijeg mosta na svijetu poznatog kao Pelješki – kaže Rinkovec i dodaje da su umjesto megalomanskih projekata ostale samo mrvice.

Kao da objašnjenje direktora Jure Radića kako je svemu kriva globalna recesija jednostavno ne drži vodu: Balon zvan IGH prenapuhnuo se i pušnuo. Tvrdi da tvrtki istječe vrijeme za konsolidiranje poslovanja. Jasno je da se dokapitalizacija koja se predlaže mora provesti što žurnije i da nema vremena za nekakve manjinske dijoničare koji bi kupili nekoliko dionica. Popust koji se nudi u odnosu na trenutačnu cijenu očekivan je i prilično sam siguran da će u IGH odsad mnogo više nego donedavno bacati pogled na burzu moleći se da se cijena održi na sadašnjim razinama sljedeća dva-tri mjeseca kako bi prodali potrebnih 35 posto izdanja, odnosno prikupili bar 70-ak milijuna kuna potrebnih za preživljavanje.

Tvrtki danas svakako treba jača ili izmjenjena uprava te, prije ili poslije, podjela kompanije, ponajprije da bi se pružila prilika za opstanak konkurentnim dijelovima – tvrdi Rinkovec. IGH doista obiluje stručnim inženjerima kojima samo treba osigurati realne poslove. Uz to, u cijeloj je priči najveća vrijednost, zapravo, to što je kao konzultant angažiran Auctor, koji je sličan posao već obavio za Radiću ‘vrlo dragu’ Oppenheimovu Ingru.

Željeli bismo ojačati svoj položaj u regiji, a moguće su i neke akvizicije – rekao je Radić. Dodao je da će se dio sredstava iskoristiti za restrukturiranje zaduženosti te restrukturiranje nekih od 20-ak tvrtki kćeri koje je kriza pogodila. Analitičari se slažu s Radićem u dvije stvari, a to su da kompanija posjeduje iznimno kvalitetan kadar te da bi dio sredstava trebalo uložiti u restrukturiranje dugova. Također, jačanje kompanije povećanjem kapitala u njezinoj aktivnosti stavlja je u povoljan položaj jer će tako biti zdravija od ostalih konkurenata. Ipak, smatraju da poslovni rezultati nisu dobro. Naime, tvrtka je poslovni vrhunac ostvarila 2008., kada je zabilježila ukupan prihod od 793,3 milijuna kuna uz neto dobit od 72,3 milijuna kuna. Od tada poslovni rezultati bili su negativni.

Godinu dana poslije, prema podacima Poslovne Hrvatske, IGH ostvaruje prihod od 687,3 milijuna kuna te dobit od 20 milijuna kuna. U 2010. u odnosu na godinu prije prihod pada za 27,9 posto te kompanija ostvaruje dobit od gotovo 495,7 milijuna kuna uz dobit od 13 milijuna kuna. U odnosu na te podatke, poslovni rezultati iz 2011. prema nerevidiranom i nekonsolidiranom izvješću za 2011., objavljenom na Zagrebačkoj burzi, pokazuju da je IGH ostvario dobit od 1,6 milijuna kuna, što je 45 puta manje u odnosu na ‘zlatnu’ 2008. Unatoč tomu čelnik IGH kaže da su krizu jako osjetili, ali ne kao druge građevinske kompanije te da su za razliku od njih i u najtežoj, lanjskoj godini, poslovali s dobiti.

Dok su građevinske tvrtke u Hrvatskoj pale na 25 posto poslovanja u odnosu na svoje nabolje godine, IGH je na malo više od 62 posto. Krizu smo iskoristili za restrukturiranje poslovanja te smo drastično smanjili troškove, iako još ima mjesta za smanjenje – rekao je Radić. Kao što je naveo, dokapitalizacija služi jačanju kompanije na tržištima u okružju koja postaju velika gradilišta.

Regiji je potrebna jaka građevinska kompanija poput IGH, a referencije koje imamo omogućit će nam da ojačamo svoj položaj južno i istočno od Hrvatske, odnosno u BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Rumunjskoj, na Kosovu, u Albaniji i Makedoniji – objasnio je Radić. IGH sudjeluje na svim natječajima, a uspjeh dobivanja poslova je 30 posto. Upravo su pobijedili na natječaju vrijednom dva milijuna eura za nadzor radova na autocesti Niš – bugarska granica, što je prvi veći dio u Srbiji. Kaže da je važno ući na neko tržište, pa je onda i lakše ondje ostati. U planu je i posao nadzora nad gradnjom dijela autoceste Banja Luka – Doboj, a važan su sudionik u građevinskim poslovima na Kosovu. Očekuju i niz novih poslova u Rusiji, Azerbajdžanu i Kazahstanu. Ipak, čak su dvije trećine budućega poslovanja vezane za domaćino tržište.

Za nekoliko dana koncesiju o gradnji zagrebačke Zračne luke s Vladom će potpisati francuski konzorcij Zagreb Airport International Company A-limited, u čijem su sastavu francuski građevinar Bouygues Batiment International i Aeroports de Paris Management, a koji će se graditi prema idejnom rješenju novoga putničkog terminala Jure Radića, Branka Kincla i Velimira Neidhardt.

Te dvije trećine posla koji namjeravaju ostvarivati na domaćem tržištu odnose se i na očekivanje investicijskog zamaha odnosno pokretanja najavljenih gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Naime, u posljednjem kriznom razdoblju kada je poslovanje kompanije bilo lošije javni sektor kao investitor prestao je s projektima. U tim su planovima ulaganja u željezničku infrastrukturu, koja možda nisu velika kao ona u autocesti, ali su dovoljna za IGH koji je lider u takvom projektiranju – istaknuo je Radić. Zaključio je da za iduće poslovno razdoblje već imaju dosta ugovorenog posla te da su im kapaciteti pristojno zaposleni, iako imaju potencijala za mnogo više.