Jako smo otporni na poremećaje

Kakva je perspektiva Splitske banke na hrvatskome bankarskom tržištu?

• Unatoč tržišnom trenutku u kojem su se našle i hrvatska i cijela svjetska ekonomija perspektiva Splitske banke vrlo je dobra. Namjeravamo i dalje jačati poslovanje i zastupljenost u sjevernoj Hrvatskoj, u čemu nas podupire Grupa koja je i nedavno objavljena financijskim rezultatima za 2011. potvrdila svoju stabilnost i snagu.

Koliko je važan atribut ‘Splitska’ u nazivu banke? Je li to zapreka ili prednost u poslovanju na hrvatskom tržištu?

• Naše ime spaja dvije velike tradicije: Société Générale kao vrlo snažan međunarodni brand, osnovan davne 1864., i Splitsku banku, koja ima dužu tradiciju na našem tržištu. Naše ime nije ni na koji način zapreka uspješnom poslovanju, nego, upravo suprotno, jasna poruka svim sadašnjim i budućim klijentima o snazi, tradiciji i sigurnosti koja stoji iza nas i koju im možemo pružiti.

Kojim inovativnim proizvodima Splitska banka privlači klijente?

• I dalje uspostavljamo individualni odnos sa svakim klijentom. Budući da sam ja u Banci odgovoran za poslovanje s pravnim osobama, uglavnom govorim iz te perspektive, ali znam i da jednako razmišljaju kolege koji rade u odjelima koji posluju s građanstvom. Pokušavamo imati proizvode za sve klijente koji odgovaraju upravo njihovim potrebama i mogućnostima, u isto vrijeme ostati konkurentni u ponudi te, naravno, održati uslugu vrlo kvalitetnom. Stalno unapređujemo i širimo lepezu proizvoda i usluga za sve klijente i iskorištavamo sinergijske učinke među raznim dijelovima SG grupe. Neka područja na kojima smo intenzivno širili ponudu spomenuo sam prije: faktoring, leasing, skrb o vrijednosnim papirima itd. Dodajmo tomu inovativan pristup praćenju projekata vezanih uz obnovljive izvore energije.

Koliko je 2011. pala kreditna aktivnost odnosu na 2008.? Je li Splitska banka u kreditranju danas više usmjerenja prema poslovnom ili privatnom sektoru?

• Na razini cjelokupnoga bankovnog sustava bilježimo usporavanje rasta kreditne aktivnosti, a smanjenje potražnje za kreditima najveće je u segmentu kućanstava. Naime, snažan pad zaposlenosti i realnih neto plaća te velika nesigurnost glede budućih gospodarskih trendova promijenili su ponašanje kućanstava, koja danas teže smanjenju svoje zaduženosti. Krediti poduzećima nastavljaju najviše rasti, i na razini sustava i na razini Splitske banke, i to unatoč povećanju rizičnosti plasmana tom sektoru zbog izostanka vidljivijeg oporavka domaćega gospodarstva. Naime, poslovni model univerzalnog bankarstva Splitske banke idealan je za dugoročno održiv razvoj i vrlo je otporan na poremećaje u krizi. Stoga se Banka ne usredotočuje samo na pojedine sektore nego na stoji održivo rasti u svim dijelovima poslovanja.

Kako se Splitska banka nosi s naplatom loših kredita u poslovnom i privatnom sektoru, raste li taj postotak kao u drugim bankama?

• Unatoč opreznom i selektivnom pristupu odobrenju kredita i konzervativnoj politici rizika ne možemo pobjeći od gospodarskih turbulencija, stoga se kao i cijelo domaće bankarsko tržište suočavamo s problematičnim plasmanima. Međutim, takve situacije nastojimo riješiti surađujući s klijentima, pokušavajući naći načine na koji ćemo im omogućiti da prebude teškoće. Većina klijenata vrlo je profesionalna i svjesna situacije te ulaže dodatno angažman u prilagodbu kriznim uvjetima. Dakle, dijelimo sudbinu tržišta na kojem živimo, no isto tako mogu reći da smo zbog dobro uravnoteženog i diverzificiranog portfelja jako otporni na poremećaje.