Prilagodba društava za leasing

Tržište leasinga prošle je godine raslo pet posto. Doduše, taj Hanfin podatak vrijedi do 30. rujna prošle godine, međutim može se smatrati pouzdanim za cijelu godinu. Najveću dobit, više od 50 milijuna kuna, ostvarile su tri leasing kuće – Erste&Steiermärkische S-Leasing, Unicredit Leasing Croatia i VB Leasing. Tri su kuće ostvarile dobit između 10 i 22 milijuna kuna, dok je ostalih deset ostvarilo manje dobiti. Najveći pak gubitak ostvario je OTP leasing sa 79,5 milijuna kuna, dok se gubici ostalih sedam kuća kreću najviše do 12 milijuna kuna.

Fani Atanasovski Drame iz UniCredit Leasing Croatia kaže da je ta kuća ostvarila rast od sedam posto, a u 2012. planira daljnji razvoj usluga i proizvoda, povećanje tržišnog udjela te zadržavanje liderške pozicije na hrvatskom leasing tržištu. No zanimljivije je pitanje kakve su prognoze općenito na hrvatskom leasing tržištu s obzirom na zakonske izmjene vezane uz zabranu korištenja pretporeza i inače ne baš optimistične prognoze za hrvatsko gospodarstvo. Atanasovski Drame smatra da će poduzetnici porasti troškovi nabave automobila ukidanjem pretporeza od 1. ožujka (osim za djelatnosti kao što su taksijiri, autoškole, rent-a-car i sl.), pa predviđa blagi pad trgovine automobilima, uključujući i leasing, u odnosu na 2011. No u 2013. moglo bi ipak biti bolje.

Ostale odredbe vezane uz promjene Zakona o porezu na dobit trebale bi kompenzirati taj povećani trošak kroz povećanu amortizaciju i olakšice za porez na dobit reinvestirane dobiti. Naprosto smo u razdoblju prilagodbe pravnih osoba koje će s vremenom doživjeti neka nova rasterećenja, pažljivije će se pristupiti nabavi vozila, vjerovatno će se više investirati u gospodarska vozila, ali situacija će se s vremenom normalizirati – objašnjava.

Napominje da postoji niz specifičnih pojedinačnih olakšica koje će rastjeriti troškove poslovanja, primjerice, doprinosi kod dohotka, naknade za šume, reinvestirana dobit i dr., koje će na neki način kompenzirati dodatni teret novih odredaba Zakona o PDV-u.

Struktura financiranja gospodarstva u Unicredit Leasing Croatia izrazito je sklonija financiranju strojeva, oprema i nekretnina, a u suradnji sa Zagrebačkom bankom i Unicredit Grupom potiče i investicije projekata obnovljivih izvora energije. Očekujemo rast na tim područjima s obzirom na najave i namjere Vlade da konačno pokrene novi investicijski ciklus koji će našoj industriji gospodarski naklonjenoj strukturi financiranja dati dodatni zamah. Procjenjujemo da će krajnja potrošnja blago padati, ali će zato investicije u gospodarstvo pridonijeti našem rastu i u 2012. te posebice u 2013. poslovnoj godini – kaže Atanasovski Drame.

No situacija sigurno nije jednostavna, a dodatne poteškoće na leasing tržištu mogle bi nastati eventualnim smanjivanjem ocjene kreditnog rejtinga Hrvatske što bi poskupilo poslovanje na tržištu kapitala, a samim time i možda povisilo kamatne stope. U tom slučaju, napominje, razmotrili bi pronalaženje dodatnog prostora u unutarnjim rezervama kako bi mogli ponuditi što povoljnije financiranje. Unatoč rastu u prošloj godini pogledamo li stanje aktive u leasing kućama vidimo da je ukupna aktiva u 2011. pala 10,7 posto, na 25,88 milijardi kuna, što bi u perspektivi moglo značiti da otplatom postojećih leasing ugovora i manjim brojem novih pada aktivnost. Iako ima prostora za optimizam, pad ukupne aktive važan je pokazatelj i jasno je da će se leasing kuće morati prilagođavati novim uvjetima i nuditi nove perspektivne projekte, poput onog o obnovljivoj izvorima energije koji planiraju u Unicredit Leasing Croatia.

SWOT ANALIZA

SNAGA

• veliko iskustvo u programiranju

• uska specijalizacija za probleme radijskog i televizijskog oglašavanja

• brza reakcija na potrebe tržišta

SLABOSTI

• malen udio na velikom tržištu

• nedostatak marketinških aktivnosti

• neprepoznatljivost na tržištu

PRILIKE

• izvoz na svjetska tržišta

• rast tržišta aplikacija za pametne telefone

• veći interes oglašivača za povratnu informaciju s pomoću tehnologije koju nudi

OPASNOSTI

• tvrtku može akvirirati veće poduzeće

• drugi operateri mogu ukrasti inovaciju

• pretjerana regulacija tržišta

su troškove i potrebu za skladišnim prostorem. Ljudi su to prepoznali i kupili od mene nekoliko softverskih paketa pa se sad mnoge male televizije koriste tim sustavom. Nažalost, u velike televizijske kuće nisam prodro jer one u pravilu imaju razrađene sustave arhiviranja. Softver je danas u slobodnoj internetskoj prodaji imam klijente u cijelom svijetu – nastavljaju Mošmondor.

Programsko je rješenje internacionalizirao pa danas njegov softver kupuju diljem svijeta: njime se koriste televizijske kuće u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Rusiji, Afganistanu i Dubaju. Partner iz Sjedinjenih Američkih Država s kojim surađujemo uveo je naš softver u svoj uređaj, a u Velikoj Britaniji kompanija našim softverom snima i analizira 25 televizijskih programa – govori Mošmondor i dodaje da je hrvatska agencija koja prati medije naručila preinaku softvera tako da on može pratiti i radijski program.

Budući da je Mošmondor iskustvo stjecao upravo u kompaniji koja proizvodi programska rješenja za radijske postaje, dodavanje te usluge nije mu bio velik problem. Štoviše, osim snimanja radijskog programa razvio je komplet analitičkih alata kojima oglašivači prate koliko se često i u kojim terminima emitiraju njihova reklama – govori Mošmondor.

Osim što prodaje softver agencijama, Informacija se bavi snimanjem sadržaja. Danas snima više od 80 radijskih postaja u Hrvatskoj, nekoliko u Sloveniji i Aziji. Programsko rješenje koje je razvila pokriva i dio koji sadašnji programi nemaju, planiranje i realizaciju radijskih reklama. Naime, softver može prikupljati na rudžbe od klijenata i reklame ‘pametno’ raspoređivati u program.

Sustav raspoređuje radijske reklame tako da se ne može dogoditi da se, primjerice, jedna za drugom emitiraju dvije reklame različitih telemak-operatera. Osim toga, primjenom tog softvera pogreške se svode na najmanju mjeru. Zasad ga upotrebljava 13 radiopostaja u Hrvatskoj – kaže Mošmondor.

U srednjem roku tvrtka Informacija, odnosno Danijel Mošmondor, koji je jedini zapošlenik, planira završiti započete projekte i više se angažirati u prodajnim i marketinškim poslovima. Ti su poslovi bili u drugom planu jer do sada se, govori on, uglavnom bavio istraživanjem i razvojem. Iako radi sâm i nema velike fiksne troškove jer sav posao obavlja u svom stanu, Mošmondor ima pomoć od programera iz cijelog svijeta.

Kad razvijam proizvod, glavni koncept odradim samostalno. Zatim neke dijelove koje treba programirati naručim od vanjskih suradnika iz svijeta. Kad oni završe sa svojim poslom, tad sve što su napravili uključim u završni proizvod – objašnjava Mošmondor.

Trenutačno razvija internetsku stranicu koja će po vrlo niskim cijenama tržištu nuditi potpuno praćenje sadržaja na radijskim i televizijskim postajama.

Početkom travnja lansirat ću internetsku stranicu za praćenje medijskog sadržaja na radijskim i televizijskim postajama koja će raditi na istom načelu kao softver koji proizvodi. Na neki ću način biti sâm sebi konkurent. Ipak, cijena je prednost tog proizvoda. Primjerice, ako je korisnik zainteresiran za praćenje jedne reklame ili jedne pjesme koja se emitira, za to će na jednoj radijskoj ili TV postaji platiti samo deset lipa na dan – kaže Mošmondor i dodaje da bi taj proizvod mogao olakšati posao svima u marketinškoj industriji, ali i institucijama civilnog društva koje prate troškove političkih stranaka u predizbornim kampanjama.

Od tog proizvoda u Hrvatskoj ne očekuje mnogo, zato će ga, kao i druga programska rješenja u svom portfelju, internacionalizirati. Tim se projektom planira intenzivno baviti ove godine, a iduće tržištu namjerava ponuditi još jedan proizvod. Naime, primijetio je da radijske postaje slušanost mjere isključivo telefonskim anketama, koje nisu potpuno precizne. Upravo je zato razvio prototip aplikacije za pametne telefone koja bilježi slušanost. Sustav funkcionalnira slično kao dosadašnje aplikacije za pronalaženje glazbe s pomoću pametnih telefona.

Aplikacija koju moram dovršiti s pomoću mikrofona na pametnom telefonu snima zvuk koji dolazi iz radija. Taj se zvuk zatim kodira i na server pošalje kôd koji se onda usporedi s kodovima svih radijskih postaja u Hrvatskoj. Ako se vrijeme kôda koji je stigao s pametnog telefona poklopi s jednim od kodova u bazi pohranjene na serveru, može se odrediti koju je postaju i kada slušao korisnik – govori Mošmondor te ističe da njegova aplikacija ne snima zvuk, nego ga samo preradi u poseban kôd. Njome se neće moći prisluškivati razgovori.

Aplikacija je zasad u fazi testiranja i, prema Mošmondorovim riječima, za tržište bi trebala biti spremna iduće godine kad uspije riješiti neka tehnička pitanja. Interes za tu aplikaciju, kaže, trebale bi pokazati marketinške agencije, no i od tog proizvoda očekuje da se, prije svega, proda na inozemnim tržištima. Potencijalni problem s uvođenjem takve aplikacije na tržište mogla bi biti ograničena uporaba pametnih telefona.

Naime, njima se uglavnom koriste mlađi naraštaji i ljudi srednje dobi, zato aplikacija ne bi obuhvatila mnogo starijeg stanovništva koje ima naviku slušati radio. Unatoč projektima na kojima upravo radi i koje treba dovršiti Mošmondor će velik dio ove godine provesti u razvoju marketinga, odnosno radit će na brendiranju i pozicioniranju svoje tvrtke na tržištu.