Individualno ulaganje. Svaki ulagač trebao bi promatrati ulaganje iz perspektive vlastitih želja, mogućnosti i sklonosti riziku. Ovisno o osobnim preferencijama, investicijskim ciljevima i razdoblju na koje planiraju ulagati, ulagači mogu odabrati između novčanih, obvezničkih, mješovitih i dioničkih fondova. Raspolažu li s nešto većim sredstvima, dogovorom im se može ponuditi rješenje skrojeno u cijelosti prema njihovoj mjeri u vidu fondova s privatnom ponudom – kaže Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste-investa, naglašavajući da su novčani fondovi u grupi fondova niskog rizika. Dionički su fondovi, kaže, izrazito ciklični, što znači veće oscilacije vrijednosti udjela, ali i bitno veći potencijal za napredovanje u duljem roku. S obzirom na sadašnji položaj regionalnih ekonomija, mogli bi se složiti da bi oni mogli biti zanimljivo ulaganje na dulji rok. No takva površna ocjena nije dovoljna da se izvuku jednoznačni zaključci o isplativosti ulaganja, kaže Glavaš.
Erste-invest imovinu svojih dioničkih i mješovitih fondova ulaže na hrvatskom, austrijskom i njemačkom tržištu.
Efekt uprosječivanja. O čemu ovisi ulaganje fondova objašnjava Boris Guljaš, fond-menadžer HPB Investa. Taj investicijski fond, nagrađen s nekoliko nagrada, trenutačno upravlja s osam fondova.
- Ulaganja fondova ovisne prije svega o vrsti fondova. Novčani fondovi ulažu prije svega u instrumente tržišta novca (depoziti, trezorski i komercijalni zapis), a obveznički fond ulaže najvećim dijelom u državne i korporativne obveznice te manjim dijelom u instrumente tržišta novca. Mješoviti fond kombinira ulaganja u dionice, obveznice te instrumente tržišta novca, dok dionički fondovi ulažu najvećim dijelom u dionice – kaže Guljaš. Ivan Krivičić, fond-menadžer Agram Investa, kaže kako stanje na svjetskom i hrvatskom tržištu kapitala i novca implicira sigurnost glavnice kao primarnu karakteristiku pri donošenju investicijske odluke te se investicijski fondovi nižeg stupnja rizika nameću kao logičan investicijski odabir. Renata Gecan Milek, predsjednica Uprave Raiffeisen Investa, upozorava da što je fond rizičniji, to je mogućnost ostvarivanja prinosa veća, ali na dulji rok ulaganja. Sredstva ulagatelja Raiffeisen Invest ulaže u različite vrijednosne papire, stoga prinos ne ovisi o kretanju cijene tek jednog vrijednosnog papira jer se na taj način smanjuje rizik cjelokupne investicije. Ističe prednost korištenja investicijskog plana čime se postiže efekt uprosječivanja cijena udjela, što je sistematski pristup dugoročnom ulaganju. Jedno od vodećih hrvatskih društava za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima je PBZ Invest, a prvi hrvatski novčani fond PBZ Novčani fond osnovan je 1999. Namijenjen je ulagateljima koji žele ostvariti više prinose od kamata na ‘a vista’ i kratkoročne depozite.
Koristan alat. To može biti vrlo koristan alat za kratkoročne viškove likvidnosti, odnosno cash management jer je novac iz fonda nakon podnošenja zahtjeva za prodaju raspolaživ odmah sljedeći dan. PBZ Euro novčani i Dollar fond također imaju konzervativnu politiku ulaganja. Namijenjeni su ulagateljima koji preferiraju zaštitu valutnom klauzulom te onima koji žele ostvariti prinose više od kamata na ‘a vista’ i kratkoročne depozite. PBZ Invest ima još nekoliko fondova u kojima je preporučeno trajanje ulaganja dulje od godine, a novac ulaže na tržištima Europe, Amerike, Brazila, Indije, Rusije, Kine i Kazahstana. ZB Invest snudi paletu investicijskih fondova. To su novčani fondovi ZB plus i ZB europlus, koji uz visoku sigurnost nude efikasno upravljanje tekućom likvidnošću, obveznički fond ZB bond, koji nudi sudjelovanje na odabranim obvezničkim i novčanim tržištima, te mješoviti fond ZB global koji osigurava viši prinos ulaganjem u dionice uz stabilnost koju nude ulaganja u instrumente novčanog tržišta i dužničke vrijednosnice.
