Trend 2012. nišne su društvene mreže

Bez Facebooka i Twittera ne može se povećati vidljivost u virtualnom svijetu, ali komuniciranje s točno određenim nišama idealan je put za pridobivanje lojalnih kupaca i ostvarenje pojedinačnih ciljeva.

O samosto milijuna aktivnih korisnika. Osamsto milijuna duša aktivno komentira, lajka i boča svoje prijatelje i korisnike na najpopularnijoj mreži u svemiru, čedu Marka Zuckerberga Facebooku. Sjajan je to medij za plasman reklama, složili su se oglašivači ali i potvrdili da ciljanje specifičnih grupa potrošača postaje sve teži posao jer, budimo realni, fejsbuška populacija velika je gotovo koliko i europska.

No koliko god to paradoksalno zvučalo, nadmoć Facebooka poticajno djeluje na virtualno tržište na kojemu niču nove socijalne mreže, posebne po tome što su nišno orijentirane i što svoju snagu crpe iz snage Zuckerbergove kompanije. Na taj se trend osvrnuo Marketing Week i ustanovio da će upravo ova godina biti godina nišnih socijalnih mreža koje će zahvaljujući oglašivačima doživjeti svoj punokrvni procvat. Naime, zbog lake povezivosti s Twitterom i Facebookom (udaljeni su samo jedan klik) korisnici mogu sadržaj istodobno dijeliti na svim mrežama; ovisno o tome koju su nišnu mrežu odabrali, oglašivačima otkrivaju više informacija o sebi i svojim interesima.

Tako se, primjerice, u posljednje vrijeme sve više oglašivača ‘kvači’ na Instagram, mrežu koja trenutačno ima gotovo 15 milijuna zaljubljenika u fotografiju. Ta ne tako mala zajednica u posljednje vrijeme privlači i sve veći broj brendova kakav je, primjerice, kulinarski brend Jamie Oliver istoimenoga šarmantnog britanskog kuhara. Kao što je za Marketing Week izjavila šefica odjela zaduženog za virtualni svijet u njegovoj kompaniji Ayssa Adnani, Oliver obožava Instagram jer mu omogućava da u realnom vremenu svijetu predstavi svijet onakav kakvim ga vidi. Naravno, Oliver ‘fejsbukira’ i ‘tvita’, ali Instagram je sjajni alat za prezentaciju neke posve drugačije, vizualne strane njegove slasne djelatnosti.

‘Vintage’-filtri kroz koje provlači svoje fotografije omogućavaju mu da na istančan, nenametljiv način promovira svoju kuhinju, ali i ostale proizvode koje nude tvrtke na čijem je čelu. Kanadski lanac fitness-opreme Lululemon također je Instagram uvrstio u portfolio virtualnih mreža, odmah uz Facebook ili Twittera, ali i inovativni iPad-magazin Zite koji je na tržištu jedinstven po tome što sadržaj mijenja prema interakciji s korisnicima. Lululemon tako ‘opskrbljuje’ magazin sadržajem koji spada u kategoriju zdravog životnog stila te tako neposredno.

Prema Marketing Weeku, u idućim mjesecima valja svariti pozornost i na Storify, novu društvenu mrežu koja integrira elemente postojećih. Točnije, korisnici koji se registriraju na Storifyu odabiru ‘tvitove’, postove, fotografije i ostala čudesna te s pomoć njih slažu priču koju potom dijele s ostatkom svijeta. Oglašivači, naravno, mogu učiniti isto te složiti priču o brendu i prezentirati je korisnicima. Sjajna stvar sa Storifyem jest to što oglašivači imaju potpunu kontrolu nad onim što govore, a koliko će biti zanimljivi korisnicima, ovisi jedino o njima i njihovoj kreativnosti i dosjetljivosti.

Brendovi poput American Expressa i Levisa već su nanjušili prednosti toga svojevrsnog derivata društvenih mreža, a rast novih ovisit će, naravno, o rastu njegove popularnosti. Također procjenjuje se da će u idućim mjesecima procvat doživjeti mreže posvećene preporukama jer se pokazalo da su one, pogotovo u segmentu online kupnje, najjači kriterij za odabir proizvoda ili usluge. U tom svijetu osnivači mreža nastoje što jednostavnije povezati korisnike u krug povjerenja i omogućiti im što bolju dostupnost informacija.

Bivši Googleov proizvodni menadžer Robby Stein na tržište je tako lansirao aplikaciju Stamped koju mogu ‘skinuti’ svi, ali preporučiti jedino neki, oni koji su dobili pozivnicu, što je svojevrsno priznanje da je njihovo mišljenje važno. Za razliku od Yelpa ili TripAdvisora korisnici ne moraju znati što točno traže prije nego što krenu u potragu, već mogu pretraživati pojedinačne kategorije ili savjete pojedinačnih korisnika. I brendovi se mogu uključiti u mrežu, a kao što je za Marketing Week kazao njezin osnivač, dobra je stvar što oni također mogu predložiti sve što ulazi u segment njihova djelovanja.

Recimo, dizajner Michael Kors komentira odjevne predmete, ‘fashion evente’ i slično, dok filmski kritičar Rolling Stonesa Peter Travers u ime magazina u kojemu radi sugerira filmove, glazbu i slično. To bi trebalo brendovima podariti ljudskije oblije, a omogućava im ne samo da promoviraju točno određeni proizvod već sve što spada u životni stil u kojem je brend pozicioniran.

Ipak, nekim brendovima nije dovoljna samo prisutnost na društvenim mrežama, već ih nastoje maksimalno integrirati u svoje virtualno postojanje. Kompaniji Evans Cycles, primjerice, jako je stalo da postane dijelom biciklističke zajednice, pa zato redovito potiče korisnike da budu aktivni komentatori na njihovim stranicama.

Otkako su svojevrsnu društvenu mrežu integrirali u internetsku stranicu, broj posjeta nastao je za četvrtinu, a ustanovljen je i rast prodaje njihovih proizvoda. Naravno, i ta je kompanija svjesna da bez velikih Facebooka i Twittera ne može ostvariti snažniji vizibilitet u virtualnom svijetu, ali komuniciranje s točno određenim nišama svakako joj je idealan put za stvaranje lojalnih kupaca i ostvarenje pojedinačnih ciljeva.

Drugim riječima vrijeme je da brendovi počnu malo ozbiljnije razmišljati o tome gdje i kako predstavljaju svoje brendove i zapitaju se jesu li iskoristili najbolje od svih svjetova. Facebook i Twitter su, rekli bi Ameri, ‘place to be’, prisutnost na njima postala je imperativ u suvremenom svijetu poslovanja. Sada kad su to apsolvirali, vrijeme je da krenu dalje i komparativne prednosti grade upravo ondje gdje su njihovi potrošači – u nišnim društvenim mrežama.