Home / Tvrtke i tržišta / KONČAR – IE Bazna stanica na vodikov pogon novi izvozni adut

KONČAR – IE Bazna stanica na vodikov pogon novi izvozni adut

U tvrtki Končar – Institut za elektrotehniku uvjereni su da su prvi u svijetu osmišlili, razvili i isporučili ekološki posve prihvatljivu baznu stanicu kojom se koriste mobilni operateri. S tim proizvodom, nazvanim Končar Hybrid Power Supply, ostvarili su zapažen nastup na Mobile World Congressu 2012 (MWC) u Barceloni. Riječ je o naprednom sustavu koji iskorištava obnovljive energijske izvore, odnosno koji za proizvodnju električne energije osim sunca i vjetra, umjesto dizelskih agregata koji ispuštaju štetne plinove, prvi put upotrebljava vodik.

Sustav je potpuno konkurentan jer se može prilagoditi zahtjevima potrošnje, ali i klimatskim uvjetima pojedine lokacije. Zanimanje za tako inovativan proizvod nije izostalo pa su predstavnici Instituta na MWC-u održali iscrpne sastanke s više od 50 tvrtki iz cijelog svijeta. Tvrtka koja je dio Končar grupe u posljednje vrijeme medijski prostor osvaja inovativnim proizvodima iz ‘vlastite kuhinje’. Nastupom u Barceloni, najvećem sjecištu ponude i potražnje mobilne i internetske tehnologije u svijetu, uspješnijim nego što su končarovci očekivali, zasigurno će osigurati nove poslove. Najnoviji adut za izvoz prvi je prepoznao telekomunikacijski operater Vipnet koji se već koristi Končarovim baznim stanicama.

  • Od tog proizvoda očekujemo velike prihode. On je dokaz da možemo ponuditi energetski učinkovita inovativna rješenja koja ne ispuštaju stakleničke plinove – objašnjava Marijan.

Budući da se tvrtkino poslovanje zasniva na 50-godišnjoj tradiciji inovacija, teško je izdvojiti bilo koji proizvod ili uslugu jer se gotovo svake godine tržištu predstavi nešto novo. Ipak, za ilustraciju različitih aktivnosti Instituta prikladno je odabrati nekoliko primjera. Ondje je razvijena najsloženija energetska, elektronička i komunikacijska oprema za ZET-ov niskopodni tramvaj; samostalno je počeo i zatim s tvrtkama iz Končar grupe razvio vjetroagregat snage 1 MW i u tijeku je izrada prototipa snage 2,5 MW. Kao izvozni adut u Institutu ističu sustav nadziranja transformatora koji je mu je u ovim kriznim godinama, gotovo bez domaćih investicija, omogućio rast prihoda i stabilnost poslovanja. Ona se očituje i u egzaktnim brojkama. Naime, u posljednje četiri godine prihod od prodaje povećan je s 72,2 milijuna kuna, koliki je bio 2008., na 87,3 milijuna kuna 2011.; dobit je bila između šest i sedam milijuna kuna.

  • Naša konkurentnost zasniva se na ulaganju u ljude. U tom smo razdoblju broj zaposlenika povećali sa 166 na 172, od kojih 141 ima više ili visoko obrazovanje, a 23 su magistri ili doktori znanosti – ističe Stjepan Car, predsjednik Uprave Končara.

  • Objašnjava da vode računa i o strukturi zaposlenih, tako da je udio zaposlenih žena 24 posto; od ukupnog ih je broja voditelja 14 posto.

  • Nadalje, gotovo 50 zaposlenika pohađa međunarodne tečajeve i specijalističke, diplomsko i poslijediplomsko doktorske studije. Redoviti stručni seminari i tečajeve stranih jezika naša su svakodnevica. I ove godine, ovisno o poslovnim aktivnostima, očekujemo povećanje broja zaposlenih – najavljuje Car.

Poslovanje Instituta, koji prema tržišnim načelima radi 20 godina, ne subvencioniraju i ne budžetiraju druga društva Grupe ili država. Car kaže da ima poticaja u obliku financiranja znanstvenih novaka i sufinanciranja znanstvenih ili tehnoloških projekata, ali prihodi na toj osnovi gotovo su zanemarivi.

  • Od države ne očekujemo konkretnu pomoć. Ona ne bi trebala izravno pomagati gospodarstvu, nego definirati strateška područja i održavati okvir nuždan za normalno poslovanje i pri tome voditi brigu o domaćem gospodarstvu jednako kao što rade vlade drugih europskih zemalja – govori Car. Kaže da su katkad problem javni natječaji na koje se javljaju oni čiju osnovnu djelatnost potpuno financira država.

  • To nije pošteno natjecanje, no ta će se hrvatska specifičnost vjerojatno riješiti nakon ulaska u EU. I neizvršavanje obveza velik je problem svih, pa i nas. To bi, ipak, trebala riješiti država izbacivanjem iz igre nečasnih igrača – zaključuje predsjednik Uprave Instituta.