Porezi na dobit

S tupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak 1. ožujka 2012. Hrvatska se pridružila većini europskih država koje oporezuju isplatu dividendi i udjela u dobiti, kao drugi korak oporezivanja ostvarene dobiti. U prvom koraku pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost plaća porez na dobit na osnovicu razlike između prihoda i rashoda, korigiranu za zakonom propisana uvećanja i umanjena. U drugom koraku, kad se ostvarena dobit isplaćuje fizičkim osobama vlasnicima dionica ili udjela, plaća se porez na dohodak. U nekim se poreznim sustavima dividende i udjeli u dobiti klasificiraju kao dohodak od imovine, a u hrvatskom je sustavu taj primitak klasificiran kao dohodak od kapitala.

Isplatitelj dividendi i udjela u dobiti obvezan je pri isplati primitka fizičkoj osobi ustegnuti porez na dohodak prema stopi od 12 posto i prirez. Pri obračunu isplatitelj poreznog osnovicu ne smije umanjiti za osobni odbitak, a ni za 12.000 kn godišnje neoporezive dividende i udjela u dobiti. Nakon ustezanja poreza na dohodak po odbitku neto iznos dohotka fizičkoj osobi isplaćuje u gotovini, doznakom na račun ili nekim oblikom obračunskog plaćanja (prijeboj, asignacija i dr.). Porez na dohodak i prirez treba uplatiti na račun općine odnosno grada prema prebivalištu fizičke osobe i uz to navesti OIB primatelja dohotka. Tako plaćen porez smatra se konačnim i fizička osoba ne mora podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak.

Dividende i udjeli u dobiti do 12.000 kn na godinu ne smatraju se oporezivim dohotkom, ali pravo na neoporezivi primitak ne može se ostvariti u trenutku isplate, nego isključivo u godišnjoj poreznoj prijavi. Fizička osoba koja ima interes umanjiti poreznu osnovicu za neoporezivih 12.000 kn morat će odvagnuti isplati li joj se podnijeti godišnju poreznu prijavu. Naime, ako je podnosi dobrovoljno, u njoj mora iskazati sve ostvarene dohotke, što posljedično znači da, ovisno o ukupnome godišnjem dohotku, dio godišnje porezne osnovice podliježe oporezivanju višim poreznim stopama. Proizlazi da će samo porezni obveznici s niskim godišnjim dohocima imati interes podnijeti godišnju poreznu prijavu da bi ostvarili pravo na neoporezivi iznos godišnje dividende i udjela u dobiti.

Ako trgovačko društvo ili drugi isplatitelj fizičkim osobama isplaćuju predujmove dobiti prije utvrđivanja konačnoga godišnjeg rezultata, također treba ustegnuti porez na dohodak prema stopi od 12 posto, uvećano za možebitni prirez. Ako se u konačnome godišnjem rezultatu poslovanja pokaže da je ostvarena manja neto dobit nego što je isplaćeno predujmovima, a primatelj ne vrati razliku, isplaćena razlika oporezuje se kao izuzimanje. Na dohodak od izuzimanja porez se plaća prema stopi od 40 posto, uvećano za propisani prirez; treba ga platiti do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit. To, međutim, ne vrijedi za one koji su dividende uspjeli isplatiti do 29. veljače.

Uputno je da isplatitelji predujmova dobiti vrlo oprezno ocijene rezultate ostvarene u dijelu poreznog razdoblja da se isplaćeni predujmovi ne bi naknadno oporezovali. To je posebno važno za fizičke osobe obveznike poreza na dobit koji ostvarenu dobit isplaćuju često jer njome plaćaju svakodnevne životne troškove.

Obveza plaćanja poreza na dohodak na primljene iznose dividendi i udjela u dobiti odnosi se i na primitke koje fizičke osobe hrvatski rezidenti ostvare u inozemstvu. Način plaćanja poreza na iznose primljene iz inozemstva uredit će se dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koji se u tri mjeseca mora usklađivati s izmijenjenim Zakonom. Analogijom oporezivanja drugih vrsta dohodaka ostvarenih iz inozemstva proizlazi obveza primatelja da u osam dana od primitka sâm obračuna i uplati porez na dohodak i prirez. Načelno se i dividende i udjeli u dobiti koji se od 1. ožujka 2012. isplaćuju fizičkim osobama nerezidentima oporezuju porezom na dohodak, ali u postupku oporezivanja prednost se daje međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.