Nit’ ie sipa riba, nit’ je otocan Covik

SWOT ANALIZA

SNAGA – iskustvo u proizvodnji duhana – suvremena tvornica i oprema – velik kapacitet tvornice

SLABOSTI – velik udio crnog tržišta u Hrvatskoj – nedostatak vlastitog novca za financiranje izvoza – donekle malena mogućnost ulaska u distribucijsku mrežu tržišta na koja planira prodrijeti

PRILIKE – ulazak u Europsku uniju – proboj na izraelsko tržište – obavljanje kooperantskih poslova za tvornice cigareta

OPASNOSTI – pad potražnje na domaćem i regionalnom tržištu – pretjerana regulacija tržišta duhanskih poreza i povećanje nameta – rast cijena energenata

U Njemačkoj i Poljskoj možemo postići dobar rezultat jer imamo konkurentan proizvod. Ondje smo, naime, već zastupljeni s brendovima Gold Mark i Gold Bear i naš proizvod ima svoje kupce. Međutim, budući da smo mala tvrtka, problem nam je plasirati veće količine – govori Mrvelj.

Problem s bankovnim jamstvima Da bi povećao plasman na ta tržišta, Mrvelj mora otvoriti tvrtku primjerice u Njemačkoj, a osim toga potrebna su mu i bankovna jamstva. Naime, trošarina za kilogram duhana u Njemačkoj stoji 70 eura i prije nego što duhan dođe na to tržište, on mora otisnuti markice. Za tonu proizvoda koje bi u tom slučaju plasirao unaprijed mora izdvojiti 70 tisuća eura.

Godišnji kapacitet naše tvornice jest 1500 tona, ali, nažalost, nemamo novca za plasman većih količina u inozemstvo. Za tonu koju bismo plasirali u Poljsku ili Njemačku trebamo bankovno jamstvo i tek bismo onda bili prepusteni tržištu. To otprilike znači da bismo potrošili 70 tisuća eura samo za izvoz tone i prodaja bi ovisila isključivo o tržištu. Osim toga trebamo čovjeka na terenu koji bi vodio cijeli taj posao – kaže Mrvelj i dodaje da će se obratiti Ministarstvu poduzetništva i obrta kako bi pokušao dobiti novac ili kredit za financiranje izvoza.

Mrvelj se za gradnju tvrtke koristio HBOR-ovim kreditima i planira mu se obratiti i za financiranje izvoza. Najzanimljivija su tržišta, govori Mrvelj, ona s više od 40 milijuna stanovnika jer dovoljno su velika da se na njih, uz velike i reno – četirima velikim proizvođačima: 80 posto tržišta drže Philip Morris, Imperial Tobacco, BAT i Japan Tobacco, za koje je Mrveljova tvornica beznačajna. Prilikom, prije svega, vidi u tome da postane kooperant manje tvornice cigareta u Europskoj uniji.

Pokušat ćemo proizvoditi cigaretni duhan za lokalne tvornice u Poljskoj, Rumunjskoj ili drugoj zemlji u EU u kojoj lokalni brend ima tržište. Ondje ćemo konkurirati cijenom i kvalitetom jer u Hrvatskoj se uzgaja vrlo kvalitetan duhan koji može konkurirati na tržištu. Međutim, i dalje ćemo se najviše usredotočiti na proizvodnju rezanog duhana za motanje – ističe Mrvelj.

Prostor za poboljšanje Duhan za motanje već izvozi na tržišta bivše države pod brendom Zlatni dukat. Najbolji rezultat ostvaruje u Bosni i Hercegovini, gdje je taj duhan gotovo upola jeftiniji nego u Hrvatskoj. Također izvozi u Izrael, no male količine; na to tržište tek se treba probiti. Počeo je izvoziti i u Rumunjsku, no od tog tržišta mnogo očekuje tek nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju.

Nakon ulaska u Uniju naša se roba neće cariniti, nego će nam ostati samo trošarine, koje ima svaka zemlja Unije. Nadamo se da će se u Hrvatskoj nakon ulaska u Uniju morati poštovati pravila igre i da će država ozbiljnije suzbijati crno tržište, koje nam stvara velike probleme. I u zemljama Unije ima crnog tržišta, no mnogo je manje. Primjerice, u Velikoj Britaniji ono je samo 10 posto, kod nas je obrnut slučaj – smatra Mrvelj.

Nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatskoj će se otvoriti strukturni fondovi na čije će se natječaje Mrvelj prijaviti da bi povukao sredstva za daljnje osvremenjivanje poslovanja. Bez obzira na to što je sagradio novu tvrticu, prostora za poboljšanje, govori, uvijek ima. Novcem iz fondova EU planira učiniti mnogo za energetsku učinkovitost.

Tvornica u Udbini po zimi troši mnogo plina. Cilj nam je prijaviti se za novac Europske unije da bismo tvornicu učinili energetski učinkovitom. U gradnji smo o tome vodili računa, no prostora za poboljšanje uvijek ima – zaključuje Mrvelj.

Vladine prve poteze Mrvelj je ocijenio dobrima, posebno smanjenje parafiskalnih nameta i doprinosa na zdravstveno osiguranje, no konkretna učinke tih mjera, kaže, još treba pričekati. Bez obzira na velike probleme s crnim tržištem i problemima financiranja izvoza optimizma mu ne nedostaje. Smatra da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju znatno pomoći opstanku nje – govne tvrtke i da će izvozom nadoknaditi manju potražnju na domaćem tržištu koja mu je stvorila gubitke. Unatoč svim problemima ne planira nikomu od svojih zaposlenika uručiti otkaz. Za njih kaže da su posljednjih desetak godina postali dio vrlo dobro uigranog tima koji je vrlo teško zamijeniti.