Neprofitna udruga Radio mreža, bez vlasnika i isplate profita novinarima i urednicima, omogućuje veću slobodu u obavljanju posla i prakticira sasvim drukčiju novinarsku filozofiju.
U vijestima se velik dio prostora daje građanskim inicijativama i akcijama, a i u ostalim emisijama obrađujemo teme od javnog interesa. U emisijama otvaramo prostor civilnomu društvu, kao što smo to činili i neposredno prije ulaska Hrvatske u NATO. Zbog svega toga poslovanje naše, a i sličnih neprofitnih redakcija veoma je otežano. Oglasivačima nismo zanimljivi, a zakonodavac nam nije omogućio kvalitetne pretpostavke za opstanak. Istodobno, naš je program zanimljiv lokalnim radijskim postajama koje ne žele poslovati unutar postojećih radijskih interesnih mreža – komentira Bogdanić.
Prihodi Radio mreže nisu ni u jednoj godini premašili milijun kuna i tim se sredstvima isključivo financiraju plaće zaposlenih i honorari suradnika te trošak studija i redakcije. Sredstva se velikim dijelom prikupljaju putem javnih natječaja (IPA) i programskom suradnjom s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva. Uskoro se očekuju i ozbiljnije inicijative osam neprofitnih medija koji će organizirano predložiti zakonske izmjene koje bi takvom profilu medija omogućile lakše preživljavanje, osobito u promidžbi pluralizma medija.
Pluralizam medija zakonska je obveza i nacionalnoj agenciji Hini koja zbog toga nije u mogućnosti na sve korisnike primjenjivati isti cjenik usluga. Nužno orijentirana na opći servis vijesti, Hina dosad nije našla dovoljno kadrovskih ni financijskih potencijala da dopunske djelatnosti razvije do profitabilne razine, to jest da postanu dopunski izvor za financiranje visokih troškova općeg servisa vijesti. Iako Hinino vodstvo već godinama potiče razne projekte kojima bi se komercijalizirala djelatnost državne agencije, tek su nedavno čelnici napokon pronašli zainteresiranoga suguvoznika u Ministarstvu kulture, i to zato što Vlada traži rješenje za smanjivanje troškova. Bilo bi logično da Hina svojom djelatnošću pokriva troškove, no za početak veće bi se uštede mogle ostvariti i na racionalnijem praćenju javnih događaja.
Hina ima ukupno 156 zaposlenika, osam dopisnika u RH i još četiri u Beogradu, Sarajevu, Ljubljani i Bruxellesu, s time da je zbog rezanja troškova nedavno zatvoren ured u Washingtonu. U sklopu Hine posluje i fotoredakcija FAH koju čini šest fotografa, što je u odnosu na Pixell ili Cropix, fotoagencije koje djeluju u sklopu Styrije odnosno EPH, vrlo malo ‘objektiva’ koji pokrivaju područje cijele RH i potrebe 20-ak ostalih agencija iz cijelog svijeta.
Državne institucije uglavnom financiraju Hinu putem skupne preplate koja je prošle godine iznosila 17 milijuna kuna, četiri manje od svog vrhunca 2008. U to ‘zlatno doba’ omjer skupne preplate i komercijalnih poslova bio je viši od 50 posto u korist tržišta, međutim, u posljednje dvije godine medijosko tržište prolazi najveću krizu od postanka države, veliki i mali se gase ili jednostavno nemaju novca za plaćanje servisa pa je tako danas omjer države i tržišta 60 prema 40 posto. Hinin gubitak u poslovanju prošle je godine iznosio 1,3 milijuna kuna, s ukupnim ostvarenim prihodima od 28 milijuna kuna, od kojih je 10 ostvareno u komercijalnom dijelu poslovanja, a ostalo je skupna preplata državnih institucija. Hina je u posljednje dvije godine smanjila rashode za 36 posto, a najveći udio (čak 76 posto) troškova čine plaće radnika. Nije bilo otpuštanja, ali su plaće prošle godine smanjene za 19 posto. S druge strane, u posljednjih pet godina produkcija vijesti na godinu je rasla 20 posto. Ono što je Hini ostala rak-rana jest brzina, standardi su utvrđeni, ali se ne poštuju.
