Nikola Vrdoljak

Televizija ima sociološku odrednicu linearnog i stabilnog života. To se neće mnogo promijeniti.

Prema podacima koje nam je ustupila kompanija Deloitte, prosječna gledanost televizije (od 2008. do 2010.) porasla je s 248 na 269 minuta (u Europi je 226 minuta), dok je gledanost na zahtjev online televizije manja od deset minuta na dan. Globalno gledanost televizije rasla je u svim starosnim skupinama osim gledatelja u dobi od 24 do 34 godine, gdje je stagnirala. E sad, hoće li tu stagnaciju nakon izvjesnog vremena zamijeniti pad, pa još veći, pa još veći i na kraju – mučna smrt? Kao što kaže Anamarija Horaček, medijska direktorica Unex Medije, umijet će televizor, ali ne i televizija.

Ljudi i dalje prate televizijske sadržaje ali su zamijenili tehnologiju. U budućnosti će se televizijski sadržaj s jednog središnjeg mjesta distribuirati na platformu koju u tom trenutku koristimo. Uostalom, to je i filozofija iClouda. U tom će smislu televizija postati dio komunikacijske ‘komunalne’ usluge, a dosadašnji će televizor zamijeniti svojevrstni središnji modul, kaže Horaček.

Dario Vince, predsjednik Uprave Ujedinjenih Produkcija, pak tvrdi da je na globalnoj razini bitka za budućnost televizije u punom zamahu, a da tehnološki uopće nije previše važno koja će platforma pobijediti, barem to nije za korisnike. Drugim riječima, televizija je već digitalna pa je tehnološki posve komplementarna s internetom i spremna za različite konvergencije.

Bit će, međutim, zanimljivo vidjeti u kojem će omjeru preživjeti klasični TV ‘programming’ nasuprot TV-u na zahtjev. Nisam uopće uvjeren da će publika ikad izgubiti interes za to da se prikopča na ‘live TV’ jednako kao što nije izgubila interes za radio, iako na raspolaganju ima mnoštvo platformi za sastavljanje vlastitih play lista, smatra Vince. Kad je riječ o sinergiji televizije i interneta, Nova TV je na domaćem tržištu prva televizija pokrenula taj trend.

U sljedeće joj vrijeme navodno raste broj korisnika koji TV program konzumiraju putem Catch Up opcije, ali to ni na koji način ne utječe na gledanost na klasičnoj TV platformi. Također njihova usluga OYO (video na zahtjev) trenutačno bilježi 50 tisuća registriranih korisnika, a na Novoj TV su uvjereni da je upravo to budućnost televizije.

Praksa potvrđuje da će televizija ostati glavni masovni medij. Sigurno neće nestati, ali će se preobraziti pod utjecajem internetskih tehnologija te različitih mogućnosti interakcije. Dakle, internet sadržaj će doći na televiziju, pridodao je Nikola Vrdoljak, direktor Gingerneta. S njim se slaže Dario Drmač, menadžer digitalnih medija u Unex Digitalnoj Operativi, koji tvrdi da je tek pitanje trenutka kad će internet i televizija postati jedinstveni medij. Upravo je zato kreativna komunikacija budućnosti usmjerena proizvodnji sadržaja povezanog kroz različite medije.

Je li onda legitimno zaključiti da bude li se već preobrazila televizija kakvu poznajemo, hoće li se isto dogoditi i s 30-sekundnim spotom? Vince i nije tako uvjeren. Istina je da je taj format oglašavanja proživio svoje najbolje dane, ali ga se, izgleda, nećemo tako brzo riješiti.

Zašto i danas gotovo sva glazba traje približno tri minute, kao na počecima radija i gramofona, iako platforme kojima se distribuiru to ničim ne određuju? Mislim da je ta forma TV reklame u međuvremenu postala komunikacijski standard, neki metajezik koji je ušao duboko u svakodnevnu kulturu i neće tako lako i brzo nestati. Inercija je moćna stvar, poentirao je Vince.

I njegov mladi kolega Vrdoljak smatra da su internet i televizija upravo komplementarni za realizaciju dobre kampanje, a osim toga ‘tko kaže da baš reklama na televiziji neće motivirati potrošača da proizvod i uslugu istraži na internetu?’

Naši su sugovornici bili jednoglasni u stajalištu da je u ovom trenutku prihvatljivije riječ ‘smrt’ zamijeniti s ‘transformacijom’, s time da su neki istaknuli kako potonje uvelike ovisi o tržišnim okvirima. Primjerice, na Novoj TV ustanovili su da je odveć lukrativno raspravljati o suvremenim medijskim trendovima, a ne stavljeti ih u kontekst lokalne društvene, ekonomske i političke situacije.

Marketing se nigdje u svijetu, a kamoli u nas, nije prilagodio stvarnim promjenama u ponašanju potrošača. Mnoge su nove tehnologije najavljuvale smrt televiziji zaprijetivši da treba mijenjati poslovne modele.